Posao spašava od siromaštva samo pola nezaposlenih

U Europskoj uniji nastavlja se pad nezaposlenosti, ali je taj pad preblag, a stvaranje novih radnih mjesta presporo da bi se prekinuo sve veći rizik od osiromašivanja radno sposobne populacije.

To je najvažniji zaključak ovogodišnjeg dokumenta "Pregled zapošljavanja i društvenog razvoja u Europi" koji analizira tržište rada i socijalnu situaciju u Europi.

U 2013. svjedočili smo znacima ekonomskog oporavka od recesije s dvostrukim dnom pa je tako BDP rastao u drugom i trećem kvartalu, nezaposlenost se prestala povećavati, a zaposlenost prestala padati. Ali, "dugoročna nezaposlenost još uvijek je u porastu u većini zemalja članica, a uz nju ruku pod ruku i prekarijat".

Prema toj opširnoj studiji, za koju je odgovoran Laszlo Andor, povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluzivnost, prosječno jedan od tri Europljanina živi u riziku od siromaštva. Samo jedan od tri uspijeva u roku godine dana poboljšati svoju situaciju, tj. izaći iz neposrednog rizika siromaštva.

Nezaposlenih u EU-u je prosječno 11 posto, a u zoni eura 12 posto, konkretno, u eurozoni nezaposlenih je 19 milijuna. Ponovo, zabrinjava vrlo visoka nezaposlenost mladih, koja je 23 posto. Najveća je nezaposlenost, od skoro 28 posto, u Grčkoj i Španjolskoj, a najmanja u Austriji i Njemačkoj. (Premda se i ove godine upozorava da Njemačka da ima relativno visok broj ugovora na određeno vrijeme, što nije znak kvalitetne zaposlenosti.)

Najlogičniji način da za radno sposobnu osobu prestane rizik od siromaštva jest da nađe posao. Ali, prema studiji tima povjerenika Andora, to nije samo po sebi dovoljno. Samo za polovicu onih koji nađu posao, rizik od siromaštva zaista nestaje. Od zemalja koje imaju zajamčenu minimalnu plaću, najbolje je u Luksemburgu, gdje ona iznosi blizu 1900 eura, a najgore u Bugarskoj, 160 eura. Jedanaest članica ima minimalnu plaću manju od 500 eura.

Samo kvalitetno zaposlenje omogućuje prekid sa siromaštvom, a kvalitetno se zaposlenje procjenjuje prema tipu posla, plaći, broju radnih sati. Izlazak is stanja siromaštva ovisi i o sastavu domaćinstva i tome da li bračni drug radi.

- Na žalost, ne možemo reći da samo činjenica da je osoba zaposlena donosi i pristojan životni standard - stoji u ovoj studiji od 200 stranica formata A4.

- Ako je cilj suzbijanje siromaštva, pogotovo je velik problem, i bit će sve veći ako se tako nastavi, polarizacija visokih i niskih plaća, te toga da je sve veći broj radno sposobnih prisiljen raditi nepuno radno vrijeme - predstavljajući studiju u Europskoj komisiji Laszlo Andor je rekao da je opisana situacija ono što možemo očekivati od sadašnjeg skromnog ekonomskog oporavka.

Prošle godine, naglasci iz studije i posljedična upozorenja bila su vrlo slična. Kao i prošle godine, Laszlo Andor poziva ne samo da se stvore nova radna mjesta, nego kvalitetnija , te pristojni uvjeti rada. I prošle godine povjerenik Andor konstatirao je da je oporavak skroman i još uvijek krhak.  - Još uvijek se nismo ni počeli oporavljati od golemog gubitka radnih mjesta u prethodnih pet godina - rekao je Andor.

U prošlogodišnjem izvještaju Andor je konstatirao da se reforme kojima je cilj oporavak trebaju kombinirati sa socijalnom zaštitom nezaposlenih. Ove godine navodi primjer da tražitelji posla koji primaju pomoć za nezaposlene, za koju je uvijet da aktivno traže posao, mnogo prije nalaze novi posao nego oni koji nisu u takvim programima i ne primaju pomoć.

- Dobro osmišljeni sustavi pomoći nezaposlenima, kao što je progresivno smanjenje pomoći, prisiljavaju ljude na aktivno traženje posla, čine ih otvorenijima prema savjetima i oni imaju više vremena da nađu kvalitetnije poslove koji će ih izvući iz rizika siromaštva - istaknuo je Andor.