Pred nama je berba, volimo se hvaliti vinom, ali proizvodimo samo 1,5 posto - evo kako stojimo

Iako se u Varaždinskoj županiji na 533 hektara proizvede godišnje nešto više od 1.500 tona grožđa i tek oko deset tisuća hektolitara vina, vinogradarstvo i vinarstvo su ipak njezini resursi, a mogli bi, kao i štošta drugo, biti i njezina razvojna prednost. No, bogatstvo svojih vinograda ova županija, blago rečeno, ne zna baš najbolje iskoristiti,a mogla bi, uz dobre ideje, njihovu provedbu i institucionalnu potporu, puno više i puno bolje u interesu općeg gospodarskog razvoja.

Primjerice, u susjednoj Međimurskoj županiji proizvede se duplo više grožđa i vina na približno istim vinogradarskim hektarima. Ali, u Varaždinskoj je skoro tri puta više vinograda i poljoprivrednih gospodarstava koja se vinogradarstvom bave. Srećom, ipak se nešto kreće prema naprijed pa je proizvodnja grožđa kroz tri godine porasla za nekih 15 posto, a vina za  oko 17 posto.

Sedmi u državi

Prema posljednjim podacima iz Vinogradarskog registra koji se vodi pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Varaždinskoj županije je ukupno 5.434 vinograda, a vinogradarstvom se bavi  3.735 poljoprivrednih gospodarstava. Na vinogradarskoj ljestvici hrvatskih županija Varaždinska je sedma s udjelom od približno sedam posto, a po broju poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinogradarstvom je četvrta s udjelom od 9,5 posto.

Ako ništa drugo, a ono duga tradicija vinogradarstva ovog područja, uz potragu za egzistencijom, ipak nešto znači i pokreće ljude da i na tržištu iskušaju svoja znanja i vještine, kako god to teško bilo. Najviše vinogradara radi u sustavu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, čak njih 3.669 ili 98,2 posto. U njihovom vlasništvu je 5.281 vinograda ili 97 posto od ukupnog broja, zasađen na 464 hektara površine.

Predvode Zagorci

Vinogradarstvo na sjeverozapadu zemlje predvodi Krapinsko-zagorska županija sa 7.989 vinograda i 5.338 poljoprivrednih gospodarstava koja se njime bave. Druga je Zagrebačka s ukupno 7.086 vinograda i uz njih vezanih 4.374 poljoprivrednih gospodarstava, a na trećem mjestu je Koprivničko-križevačka s 5.735 vinograda, no iza Varaždinske je po broju vinogradarskih poljoprivrednih gospodarstava jer ih ima 66 manje.

Varaždinska županija je četvrta po broju vinograda, a treća po poljoprivrednim gospodarstvima. Iza nje je Međimurska s 1.179 vinograda koje obrađuje 637 poljoprivrednih gospodarstava, a šesto rangirani je Grad Zagreb s 1.012 vinograda i 596 poljoprivrednih gospodarstava. Ukupno je na području šest sjeverozapadnih županija 28.433 vinograda s 13,2 milijuna trsova, od kojih oko 2,8 milijuna u Varaždinskoj, a vinograde obrađuje ukupno 18.349 poljoprivrednih gospodarstava.

1,5 posto hrvatske proizvodnje 

Prema podacima iz Vinogradarskog registra, u Hrvatskoj je lani proizvedeno nešto više od 105 tisuća tona grožđa i oko 690 tisuća hektolitara vina. Udjel Varaždinske županije u toj proizvodnji je svega 1,5 posto. U svakom slučaju, premalo za konkurentnost, ali je to i poziv da se konačno nešto mijenja. No, šest sjeverozapadnih županija zajedno proizvode godišnje 18,5 tisuća tona grožđa i 123 tisuće hektolitara vina, najviše Zagrebačka, skoro 42 tisuće hektolitara, a najmanje Koprivničko-križevačka, oko tri tisuće hektolitara.

Varaždinska je s proizvodnjom od oko 10 tisuća hektolitara približno slična Krapisnko-zagorskoj. Zajednički udjel tih šest sjeveropadnih županija u proizvodnji grožđa i vina na razini cijele zemlje nešto je veći od 17 posto. Po broju vinograda njihov je udjel, pak,oko 36 posto, a po vinogradraskim poljoprivrednim gospodarstvima čak 47 posto.

Varaždinska županija u vinogradarstvu pripada, u skladu s klasifikacijom, regiji Zagorje- Međimurje kojaraspolaže s nešto više od 1.900 hektara površine i ukupno 16.912 parcela- vinograda. Najviše vinogradarskih hektara, oko 3.500, ima Srednja i Južna Dalmacija, s ukupno nešto više od  20.700 parcela.S više od tri tisuće hektara površine slijedi Hrvatsko Podunavlje (1.893 parcele), Slavonija (4.984 parcela) i Istra (6.500 parcela). U regiji Zagorje – Međimurje najzastupljenije  sorte vinove loze su graševina, kao jedna od najpopularnijih bijelih sorti  koja zauzima 367 hektara površine s oko 2,2 milijuna trsova. Slijedi rajnski rizling  na 214 hektara površine, te moslavac na 136 hektara. Tu su i ranfol,sauvignon,chardonay,silvanac, pinot bijeli,  muškat žuti itd.