Tri godine BDP pada, a ekonomisti nisu sigurni da je tu kraj

Trgovina je u padu 0,4 posto, industrijska proizvodnja pala je 5 posto, građevinski radovi 7,7 posto, robni je izvoz manji 4 posto, broj noćenja u turizmu 9 posto, neto plaće pale su 0,5 posto, a jedino je uvoz porastao 1,2 posto.

Treću godinu zaredom u prvom je tromjesečju zabilježen pad BDP-a, ovaj put od 0,9 posto, objavio je DZS.

– Pitanje je jesmo li dosegnuli dno! Ne bih htjela biti pesimistična, ali od većeg pada dijeli nas samo to da je baza s kojom se uspoređujemo niska da i ne može niže – komentira Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisen banke.

Loše na sve strane

Gotovo svi pokazatelji kojima se mjeri stanje neke ekonomije na kraju prvog tromjesečja bili su nepovoljni, trgovina je u padu 0,4 posto, industrijska proizvodnja pala je 5 posto, građevinski radovi 7,7 posto, robni je izvoz manji 4 posto, broj noćenja u turizmu 9 posto, neto plaće pale su 0,5 posto, a jedino je uvoz porastao 1,2 posto. Pomoći nije bilo ni od kreditne politike banaka, krediti stanovništvu opadaju, a tvrtkama su samo neznatno porasli.

– Jedna bi dobra investicija mogla preokrenuti trend, ali nje nema. Građevinska djelatnost još je u dubokoj recesiji, a kako je građevinski sektor prije krize davao oko 16 posto svih investicija, zaključujem da će investicijska aktivnost nastaviti slabiti – navodi Z. Živković-Matijević. Pad gospodarstva od 0,9 posto veći je nego u četvrtom lanjskom tromjesečju kada je BDP oslabio 0,6 posto. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP slabi od prvog tromjesečja 2009. godine.

Loše prognoze

Prognoze za ovu godinu nisu optimistične pa svi domaći i strani analitičari spuštaju procijenjenu stopu rasta na približno jedan posto, što upućuje na zaključak da ekonomija stagnira. Tek bi oko 2015. Hrvatska mogla povećati BDP oko 3 posto, no i ta je stopa grebanje po površini jer kamate na vanjski dug “pojedu” 3 posto BDP-a. B. Živković-Matijević kaže da bi poslije pada u prvom tromjesečju, drugo tromjesečje moglo donijeti blag rast potaknut sezonskim zapošljavanjem i mogućim blagim rastom trgovine na malo.

Međutim, više stope rasta (oko 1,5%) očekuje tek u drugoj polovici godine s obzirom na očekivano dobru turističku sezonu i rast potrošnje turista, što bi se moglo pozitivno odraziti na maloprodaju. Pozitivan doprinos rastu očekuje se od izvoza te investicija. – Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predviđena rasta dolaze od odgode investicija i mogućeg nastavka smanjivanja zaposlenosti s rastućim pritiskom na javne financije – upozorava analitičarka.