Ines Hrain – Ludošan varaždinska je književnica koja iza sebe ima objavljena dva uspješna romana – Najdeblja (iz 2009.) i Sjajni je bal (2011.). Uskoro iz tiska izlazi njezin tre?i, možda najprovokativniji roman do sada, naslova Kolagen. Tim povodom, razgovarali smo s Ines u Pansionu Maltar, mjestu koje se, izme?u ostalih varaždinskih kultnih mjesta za izlaske, ?esto spominje u romanu.
Zašto naslov romana baš „Kolagen“?
- Glavna junakinja romana žena je u srednjim godinama, ona u životu ima takore?i sve, osim kolagena. Taj gubitak kolagena navodi ju na razmišljanje o ispraznosti života koji vodi, pa ona postaje otvorenija prema novim ljubavnim opcijama i seksualnom eksperimentiranju.
Roman sadrži izuzetno provokativne teme, homoseksualizam i preljub. Obzirom na, u posljednje vrijeme, poja?anu razinu homofobije i lažnog morala, što Vas je ponukalo da pišete o njima?
- Budu?i da su i preljub i homoseksualnost prisutni u današnjem društvu, kao što su uostalom bili prisutni i u svakom društvu kroz povijest, ne vidim razloga da se ne dotaknu i takve teme. Inspiracija za knjigu nadošla mi je nevezano uz današnju poja?anu razinu homofobije, zapravo, moje ideje nikad nisu striktno vezane uz neki modni trend ili aktualna zbivanja. Bilo koja situacija ili razmišljanje može me potaknuti na pisanje, no budu?i da živim u sadašnjem trenutku, razumljivo je da mi je sadašnja situacija i najbliskija.
O?ekujete li, i s kojih i ?ijih strana, kritike i eventualno osude?
O?ekujem osude od kojekakvih lažnih moralista, mogu?e i ortodoksnih vjernika, no nek „baci kamen“ prvi onaj o ?ijem se životu ne bi mogao napisati jedan vrlo so?an roman?i?.
Koliko je autobiografskih iskustava opisano u romanu? Poznajete li osobno neke ljude koji su Vas svojim životnim i seksualnim orijentacijama potaknuli na karakterizaciju likova u romanu?
- Imala sam u životu raznoraznih poznanstava i susreta, a ja sam tip promatra?a, sve što vidim upijem, preradim u sebi, pa onda izbacim na papir na svoj na?in. Dovoljno je iza?i jednu ve?er u grad pa da se na?e tema za tri romana.
Prema Vašoj procjeni, koliko bi se žena moglo prepoznati u liku glavne junakinje Sofije, odnosno, što mislite ima li ve?ina žena sli?ne skrivene fantazije, a koje se ne usude realizirati?
- U liku Sofije moglo bi se prepoznati puno žena, me?utim, imaju li i one sli?na sanjarenja, u to nisam sigurna i o tome ne mogu govoriti. Ali sam sigurna da svakako uživaju u kojekakvim svojim intimnim maštarijama koje nikada nikome ne bi otkrile.
?iji preljub bi ?itatelji, i društvo uop?e, mogli „bezbolnije“ prihvatiti –mužev, s „normalnom “ ljubavnicom koja je suprotnog spola ili ženinu lezbijsku vezu? Kakav je op?enito stav prema preljubu u našoj maloj sredini, prema vašem mišljenju?
- Promatraju?i raznorazne situacije oko sebe, ?ak bih rekla da se preljub, ako se ne radi o vlastitom partneru, prešutno odobrava. Ve?inom vlada stav da se u to ne treba miješati. Me?utim, ako se radi o vlastitom partneru, reakcije se pojedina?no razlikuju. No ostavi li žena muža zbog ljubavnika ili obratno, to se ne smatra nekakvim teškim zlo?inom. Ljubav se ne može analizirati. Imamo u našem društvu puno gorih stvari koje treba osu?ivati. ?ini mi se da bi muževi lakše prihvatili da im žena ima ljubavnicu nego ljubavnika. Mnogi ?ak i maštaju o tome da im se priklju?e u krevetu.
Što je prihvatljivije - dobar razvod ili loš brak? Zašto?
- Dobar razvod, apsolutno. Parovi koji se vje?ito sva?aju pred djecom, a ostaju zajedno samo „radi djece“, ?ine toj istoj djeci medvje?u uslugu. Ne vidim nikakvog razloga zbog kojeg bi netko u 21. stolje?u podnosio do kraja života osobu koja mu ne odgovara. Zbog nekog pogrešnog mladena?kog izbora.
Zašto ste se odlu?ili na asertivan kraj, bez dramatiziranja, scena, osuda? Mogu li se svi me?uljudski problemi riješiti na miroljubiv na?in?
- To ovisi samo o karakteru pojedine osobe. Neki su spremni napraviti dramu oko pogrešno istisnute paste za zube, dok se neki trude uživati u svakoj životnoj situaciji i ne zamaraju ljude oko sebe svojim vje?itim predbacivanjima. Na takav kraj odlu?ila sam se razmišljaju?i o tome kakav bi ja osobno rasplet izabrala da se radi o meni. Ovo mi je izgledalo najbezbolnije, svi su pomalo dobili i pomalo izgubili, kao i uvijek u životu.
Nakladnik vašeg tre?eg romana ponovno je nakladni?ka tvrtka Modernist iz Varaždina. Zbog ?ega ste odabrali baš njih i kakva su vaša iskustva u dosadašnjem zajedni?kom radu?
- Za svoje romane dobila sam ponude od nekoliko nakladnika, me?utim, suradnja s Modernistom financijski mi je najisplativija. Moji romani, zahvaljuju?i Modernistu, prisutni su po svim ve?im knjižnicama u Hrvatskoj, a prodaju se i u ve?ini poznatih knjižara. Osim toga, direktor Modernista, Robertino Bartolec, otvoren je prema novim idejama i širokog je duha, cijeni moj rad i nadam se da ?e moje knjige uskoro predstaviti na europskom tržištu.
Poruka ?itateljima?
?itajte i zabavljajte se prepoznavaju?i situacije koje ste i sami proživjeli ili zamijetili oko sebe, ne zamarajte se previše moralnim porukama. ?itaju?i krimi?e o serijskim ubojicama, ne drhtimo od toga da ?e se glavni junak pojaviti iza ugla, a kamoli autor osobno.
Autor: Gordana Foder
Foto: Andrej Švoger / VT
Komentari