Na Strahinjščici se živjelo već u prapovijesti i u antičko doba, a na Platu su otkriveni ostaci naselja starog oko 4000 godina. Pokazala su to najnovija arheološka istraživanja u kojima su sudjelovali i varaždinski studenti te volonteri...
Tijekom rujna i listopada 2015. godine provedena su arheološka istraživanja na položajima Hajdine zerne (Sekolje) i Plat kod Radoboja. Radilo se o arheološkim iskopavanjima koja su obavljena postavljanjem istražnih arheoloških sondi na nekoliko lokacija.
Projekt su financirali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija i Hrvatska elektroprivreda d.d., a realiziran je uz pomoć Općine Radoboj. Voditelj istraživanja bio je arheolog Davor Špoljar iz Krapinskih Toplica, a zamjenice voditelja Mia Leljak iz Đurmanca i Martina Matijaško iz Sračinca.
U istraživanjima su još sudjelovali fizički radnici iz Radoboja, student arheologije Fabijan Novak iz Varaždina, te volonteri iz Hrvatske i Slovenije.
Na položaju Hajdine zerne ili Sekolje, koji je ujedno i krajnji istočni vrh Strahinjščice te se nalazi na nadmorskoj visini od 738,5 metara postavljene su dvije arheološke sonde.
Na Hajdinem zernu (Sekolju) živjelo tijekom kasnog brončanog i starijeg željeznog doba (1100.-450. g. pr. n. e.), kao i u rimskom periodu (3.-4. st.), a na Platu se nalazilo naselje u ranom brončanom dobu (2200.-1800. g. pr. n. e. ).
Komentari