Varaždinski liječnici među prvima upotrijebili novu metodu i spasili pacijenta sa zatajenjem bubrega

U Općoj bolnici Varaždin je tim sastavljen od specijalista s više područja, među prvima u Hrvatskoj, obavio operaciju na pacijentu koji nije imao mogućnost adekvatnog pristupa za hemodijalizu te je primijenjena tzv. HeRO procedura, odnosno krajnje rješenje kad više nema drugih mogućnosti.

Dino Štrlek, dr. med., v.d. voditelj Odjela za opću, vaskularnu, plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Opće bolnice Varaždin, pojasnio je da je metoda primijenjena jer je kod pacijenta sa zatajenjem bubrega dosadašnja terapija iscrpila sve mogućnosti te nije bilo niti jednog pristupa kojim bi se takav pacijent mogao održavati na životu.

- Radi se o metodi kojom se umeće umjetna krvna žila koja se sastoji od tri segmenta. Jedan ide kroz jugularnu venu, kroz vrat do srca, drugi segment je titanski konektor i treći je standardi graft od posebne plastike koji se veže na arterijsku žilu na donorsku stranu“, rekao je Štrlek te dodao da su vaskularni kirurzi radili zajedno s intervencijskim radiolozima i uz pomoć kolega iz Kliničke bolnice Dubrava, a sudjelovali su i specijalisti anesteziologije i nefrolog.

Nakon dozvole HZZO-a jer ovaj postupak nije standard, varaždinski tim koji je 4. srpnja izveo ovu operaciju, novu metodu u Hrvatskoj, dan nakon što je prva takva obavljena u KB Dubrava, činili su anesteziolozi Draženka Ožeg Jakopović, dr. med., Anja Zebec, dr. med., i Dino Orlović, radiolozi doc. dr. Josip Ćurić i Hrvoje Kojundžić, dr. med., i medicinska sestra Anica Zeljak, vaskularni kirurzi Dino Štrlek, dr. med., i Jasmina Mihaljević, dr. med., te medicinske sestre instrumentarke Mirjana Jagić i Slavko Ježek.

Štrlek je dodao da da vaskularna kirurgija varaždinske Opće bolnice ima pacijente ne samo iz Varaždina, nego pokriva dobar dio Međimurja, Zagorja, Podravine.

„To je zato jer smo u Varaždinu uspjeli razviti intervencijsku radiologiju kao dio medicine koji je danas apsolutni hit i standard u svijetu u liječenju krvožilnih bolesti. U komunikaciji s kolegama, ako oni imaju potrebo za endovaskularnim liječenjem, s našim intervencijskim radiolozima i radiolozima iz Kliničke bolnice Dubrava i kirurzima dogovaramo modalitete liječenje za cijelu ovu regiju, s tim da se želimo do kraja ekipirati kadrovski i s opremom i postati regionalni centar koji bi bio uz bok klinikama“, kazao je Štrlek