Obilježen Spomendan Odcjepljenja Međimurja od mađarske države

Deveti siječnja jedan je od onih datuma koji su predstavljali povijesnu prekretnicu.

Tog dana 1919. godine preko deset tisuća ljudi okupljenih na čakovečkom Franjevačkom trgu demokratskim je putem donijelo Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Od tog dana, uz kraći prekid tijekom 2. svjetskog rata naša je županija dio Hrvatske. 23. rujna 2005. godine, Hrvatski sabor ovaj je dan proglasio Spomendanom dajući i na taj način priznanje tim događajima važnim na međimursku, ali i nacionalnu povijest.

Program obilježavanja u srijedu je započeo polaganjem vijenca podno spomen ploče dr. Ivanu Novaku, postavljenoj na njegovoj rodnoj kući u Macincu.

Novak je jedan od glavnih pokretača procesa pripajanja Međimurja matici zemlji, te je nakon pripajanja tadašnjoj Kraljevini SHS bio prvi građanski povjerenik za Međimurje.

O Novaku životu, djelu i zaslugama govorili su načelnik Općine Nedelišće Mladen Novak i predsjednik matice Hrvatske ogranka Čakovec dr. sc. Stjepan Hranjec. Molitvu za dr. Novaka vodio je macinečki župnik o. Stjepan Markušić, a u programu je sudjelovao i župni zbor Pohoda Blažene Djevice Marije iz Macinca.

Vijenac je u prijepodnevnim satima položen i na grob dr. Ivana Novaka u Macincu, a u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Čakovcu održana je misno slavlje povodom Spomendana, koje je predvodio gvardijan čakovečkog Franjevačkog samostana fra Stanko Belobrajdić.

U popodnevnim satima u Katoličkom domu u Čakovcu održana je Svečana akademija povodom Spomendana, na kojoj su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko te potpredsjednici Dragica Zgrebec i akademik Željko Reiner.

Župan Međimurske županije Ivan Perhoč u prigodom je govoru rekao da je hrvatski karakter Međimurja kroz povijest često bio osporavan te da ga je trebalo dokazivati, i to ne samo strancima.

- Mi Međimurci ponosni smo na naše hrvatstvo, te iako domoljublje prikazujemo na možda drugačiji način nego ostali, u teškim povijesnim trenucima nikad nismo dvojili kad je trebalo braniti domovinu - istaknuo je Perhoč i nastavio:

- Uvijek posebno ističem činjenicu da smo 9. siječnja 1919. godine do slobode došli demokratskim putem, te što smo jednoglasno odlučili svoju sudbinu potražiti u državno-pravnoj zajednici s ostatkom hrvatskog naroda.

Činjenica je to koja se ne može osporiti i na koju moramo biti ponosni. Prepoznao je to i Hrvatski sabor koji je ovaj datum proglasio Spomendanom. -