Iako su jaglaci vjesnici prolje?a, ove ih je zime u Varaždinu probudilo neuobi?ajeno toplo vrijeme koje bi, barem tako kažu meteorolozi, trebala prekinuti zimska hladno?a koja nam treba sti?i sredinom ovog tjedna. No, što ako meteorolozi nisu u pravu i prerano nastane prolje?e kao davne 1862. godine?
Naime, po?etkom 1862. godine u cijeloj Hrvatskoj bilo je iznimno toplo ili „blago“ vrijeme kako pišu kroni?ari. Uslijed toga je prerano nastalo prolje?e pa su u Varaždinu marelice i breskve procvale ve? u velja?i, a drugo vo?e u ožujku.
?udljiva priroda je Varaždincima prije 150 godina priredila još iznena?enja. Primjerice, poljoprivrednici su 4. ožujka na svojim njivama opazili da su je?am , raž i pšenica po?eli klasati.
I ne samo to. Mjesec dana iza toga našli su Varaždinci ve? i zametke jagodica na grož?u u svojim vinogradima.
Nakon tople zime i prolje?e je 1862. godine bilo toplo pa je vo?e u varaždinskoj okolici brzo dozrijevalo iako nisu postojale rane sorte kakve je razvilo suvremeno oplemenjivanje bilja i genetika.
Tako su mnogi seljaci iz Varaždinbrega ve? 7. svibnja donijeli prve trešnje na trg u gradu Varaždinu gdje je tada bila tržnica.
Dodajmo i to da je prije 10 godina, odnosno, 29 sije?nja 2002. u našem gradu zabilježen tzv. apsolutni temperaturni maksimum od + 19.1oC.
No, zima je kod nas znala pokazati "zube" pa je prema podacima DHMZ-a najhladnije bilo 16. sije?nja 1963. godine s ?ak 26,8oC ispod ništice, a najviša izmjerena visina snijega bila je 52 centimetra.
Komentari