Varaždinka Josipa pl. Kunović banu Jelačiću poklonila sablju

Među znamenite Hrvatice 19. stoljeća nesumnjivo spada Josipa pl. Kunović, koja je rođena u Varaždinu 10. travnja 1817. godine. Tijekom bečke revolucije, na barikadama je držala govore, a spremila je s kolegicom i atentat na ozloglašenog Metternicha, piše Varaždinski tjednik.

 Josipa je bila kćerka uglednog županijskog liječnika - kirurga Stjepana Kunovića, a po majci je navodno imala rodbinske veze sa slavnim dalmatinskim Kružićima!

Odrastala je u obiteljskoj kući na Franjevačkom trgu i kao malo koja mlada žena, stekla je vrhunsko obrazovanje. Njezino opsežno znanje iz više područja dovelo je do toga da su je oslovljavali s epitetom „drugarica“ (to je u to vrijeme bila privilegija iznimno obrazovanih dama).

Erudit u suknji

Tako je naša Varaždinka ubrzo postala drugaricom vlastelinke Brigljevićke. Boravila je na njezinom imanju kod Tuheljskih Toplica, u atmosferi hrvatskog narodnog preporoda kojeg najbolje opisuje Gjalski u svojem romanu „Osvit“.

Život se junakinji naše priče stubokom promijenio nakon što je 1937. godine otputovala svojoj tetki u Češku. Tu je upoznala Franju Kubina s kojim nakon udaje nastavlja živjeti u Pragu. No, naša domoljubna Varaždinka nije mirovala. Naprotiv, povela je veliku akciju za prikupljanje pomoći hrvatskim učenicima i osnovala je prosvjetno društvo „Danica“.

U sklopu aktivnosti spomenutog društva, organizirala je Josipa u svojem stanu druženja tijekom kojih su za uzvanike održavani koncerti i različite prosvjetne priredbe. U njezinoj obiteljskoj kući kretali su se mnogi znameniti ljudi iz 1948. godine, a prvi se put istakla u javnosti 10. lipnja te godine na sveslavenskom kongresu. Naime, nakon što se popela na govorničku tribinu, vatrenim govorom zavrijedila je ovacije svih izaslanika, a napose onih pristiglih iz Hrvatske.

Već drugog dana objavila je u češkim novinama proglas u kojem poziva sve slavenske žene onog doba, da po uzoru na Hrvatice u njezinoj domovini, nose narodne nošnje…

Plemkinja s demokratskim idejama

Iako je bila plemkinja, svojim demokratskim idejama pobudila je čuđenje svijeta. Prostor nam ne dozvoljava da detaljnije elaboriramo sve njezine poduhvate, ali spomenimo i to da je Josipa 1848. godine banu Jelačiću na poklon poslala divno izrađenu sablju, te veliki broj poveza za ranjene hrvatske vojnike.

Naša hrabra Varaždinka tijekom bečke revolucije na barikadama je držala govore pobunjenim učenicima, spremila je atentat na ozloglašenog Metternicha i vratila se u Hrvatsku tek kada joj je život radi borbe za njezine ideale bio neposredno ugrožen.

Umrla je 1860. godine, a brojne pjesme koje je za života napisala, godinama su u rukopisu bile skrivene od javnosti u praškom zemaljskom arhivu. Njezina pjesma „Gdje je stanak moj“, postigla je ogromnu popularnost kod slavenskih naroda.

Izvor: Varaždinski tjednik