Zoran Hegedić o velikoj ulozi malih općina: Nisam političar, kopam i asfaltiram

Načelnik općine Breznički Hum govori o tri dovršena projekta, o pola milijuna vrijednoj rekonstrukciji niskonaponske mreže koja je u planu; uštedama koje predviđa, a za 30 dana osvrnuo se i na reperkusije novog Zakona o reginalnom razvoju.

S pozicije načelnika male općine ističe zašto smatra da ih ne bi trebalo ukidati. Za sebe kaže da nije političar, jer "političari su u Zagrebu". On je ostao u svojoj općini gdje, kako ističe, kopa grabe i asfaltira ceste.

Projekti i uštede

Dovršili ste s tri velika projekta, o čemu je riječ?
Imamo više projekata, ali ovo su bili veliki zahvati. Sanacija klizišta u Radešiću, vrijednosti 550 tisuća kuna, druga u Kršćanovcu vrijedna oko 250 tisuća kuna te uređenje Područne škole Šćepanje. Ono klizište u Radešiću bilo je dugo 150 metara, a tamo prolazi i školski autobus. To je trebalo hitno riješiti. Sanacije je financirao ŽUC. U suradnji s Hrvatskim vodama napravili smo kvalitetniji, puno čvršći nasip oko rijeke Lonje. Gotovo sam siguran da ne bude probelma, a projekt vrijedan 1,1 milijun kuna nije bilo lako izlobirati.

Što još planirate napraviti do kraja godine?
Slijedi još jedan veliki zahvat u Šćepanju. Riječ je o oko pola milijuna kuna vrijednoj rekonstrukciji niskonaponske mreže u zaselcima Kićini, Šavorići i Mlinareki. S time bih ujedno dovršio ciklus obnove niskonaponske mreže na čemu smo radili tri godine. Za kvalitetno riješiti niskonaponsku mrežu u cijeloj općini preostaju još samo pokoje izdvojene kuće. Već imamo odobren i projekt da do kraja godine na području cijele općine postavimo energetski učinkovitu rasvjetu.

Kolike uštede pritom očekujete?
Očekujemo 60 do 70 posto ušteda, što nam govori i stanje stvari u Radešiću gdje energeski učinkovitu rasvjetu već imamo. Postavili smo i više svjetiljki nego što ih je bilo ranije, a račun za struju pao nam je s četiri tisuće na nešto malo više od tisuću kuna. Budući da imamo i pet godina garancije za održavanje, uštedjet ćemo oko desetak tisuća eura godišnje.

Lobiramo

Pomaže li vam županija pri lobiranju?
Županija, županijske tvrtke, župan i Varkom su nam od jako velike pomoći u svojim nadležnostima, sve do lobiranja na državnoj razini. Naime, mi smo općina koja samostalno ne može napraviti gotovo ni jedan projekt. Izvorni proračun nam je 1,3 milijuna kuna, a godišnje imamo ulaganja u razini barem tri svoja proračuna. Budući da nam je 85 posto vlastitih sredstava unaprijed zadano, ja realno upravljam s kakvih 200, 300 tisuća kuna. Dogodi li se poplava, ostanemo i bez toga. Zato za sve što radimo moramo izlobirati sredstva.

Koliko vam pomaže stranačka „vertikala“ o kojoj je bilo puno riječi na izborima 2013. godine?
Pomaže u smislu da poznajem konkretne ljude. Ali i kolege iz drugih stranaka imaju istu šansu doći do sredstava za svoje projekte. Više nitko ne može doći u ministarstvo, uzeti novce i onda razmišljati što s njima. Bez projekta danas više nitko ne može doći u ministarstvo, taman da mu je ondje i brat. Za vrijeme bivše vlasti osobno sam doživio da me se u ministarstvu pita iz koje sam stranke. Kad bi to napravio i netko iz moje stranke, jako bi mu zamjerio.

Zato ste se vrlo rano preorjentirali na europske fondove?
Kukuriku vladu ocijenio bih s prolaznom ocjenom. Očekivalo se možda više, ali neki trendovi su se preokrenuli. Više ne moramo biti prijatelji s ministrom da bi za određeni projekt dobili sredstva. U odnosu na općine pa i gradove iz našeg okruženja, mi smo jedna od rijetkih općina koja se bavi europskim projektima. Zasad je to na razini komunikacije s drugim općinama, primjerice sada smo domaćin DOCPIE projekta kojega financira EU, a sudjeluje 13 zemalja. Informirat ćemo pojedine društvene skupine kako koristiti europarlamentarce. To je samo učenje onoga što treba uslijediti do 2020. godine.

Ne smetamo

Imate li strategiju razvoja i gdje vidite priliku za Breznički Hum?
Projekt strategije razvoja kandidirali smo za financiranje, a AZRA nam je u ovoj fazi konzultant. Našu priliku vidim u prometnoj povezanosti. Autocesta je u početku negativno utjecala na gospodarstvo. Zatvoreni su neki objekti vezani uz ugostiteljstvo i trgovinu. Međutim, zahvaljući upravo povezanosti, koja je i kroz povijest kod nas igrala značajnu ulogu, danas gotovo da nemamo nezaposlenih, a Breznički Hum u prosjeku ima najveće plaće na području županije. Čitajući studije i razgovarajući s ljudima iz struke, prostor vidim u razvoju ruralnog turizma. Također, ovdje je koncentrirana i jaka metalna industrija.

Na koji način općina izlazi u susret gospodarstvnicima?
Jedan od načina je da, evo sad već po treći put mijenjamo prostorni plan. Pokušavamo se prilagoditi svakom ozbiljnom investitoru koji je prisutan ili namjerava doći. Naši poduzetnici šire poslovanje, procjenjuje se da je lani u zonu investirano između 30 i 40 milijuna kuna, i svake godine se povećava broj zaposlenih. Komunalnu naknadu smo smanjili na najnižu moguću mjeru. Cijena je deset ili čak više puta niža neko u nekim mjestima u smjeru Zagreba. Jednostvno, općina nastoji „ne smetati“ radu poduzetnika!

"Studentima ćemo pomagati na zdravim temeljima"

Posljednjih godina podigao vam se i indeks razvijenosti, no ne nagrađuje li novi Zakon o regionalnom razvoju „neradnike“, kako neki smatraju?
Tu sam podijeljenih osjećaja. Mi smo relativno dobro prošli, ali samo zato što naši ljudi rade na bolje plaćenim radnim mjestima. Neke općine su stradale, posebno one od posebne državne skrbi. Nekima su prihodi manji 30 ili više posto i sada je teško naučiti tako funkcionirati. Međutim, meni je to izazov jer imam samo dvije mogućnosti: ili da radim ili da ne radim. Mi nikad nismo bili u situaciji da pomažemo studentima i mladim obiteljima, ali sada ćemo na tome početi raditi na zdravim temeljima, odnosno iz naših ušteđenih sredstava. Glede izmjene poreznog sustava, ja sam zaista za to da se ljudima smanje doprinosi na njihove plaće, ali s time se samo(!) općinama smanjuju prihodi koji su ionako mali.

Da nema malih općina veliki bi uvijek imali prednost

Mislite li da bi si neki od vaših kolega načelnika trebali smanjiti plaće?
Ništa se dramatično ne bi dogodilo da sam svoje četiri godine mandata prosjedio, ali nisam takav. Moja plaća je u prosjeku plaća u Brezničkom Humu, ne bi bilo ni pošteno da je veća. Nižu od moje imaju samo načelnici volonteri koji posao načelnika kombiniraju s onim privatnim. Ako je u nekoj drugoj općini mogućnost da načelnik ima puno veću plaću, ne vidim razloga da ju nema. Sve je to relativno. Ali postoji više hrvatskih realnosti. Prema zakonu o JLS općina bi trebala imati šest zaposlenih. Mi imamo jednoga i pol jer je to realno. Neke općine u u nekim drugim dijelovima Hrvatske to maksimalno koriste. Imaju pet stanovnika i deset zaposlenih.

Smatrate li da bi zbog toga neke općine trebalo ukinuti?
Ovako kako sada država funkcionira, ništa se ne bi dobilo ni spajanjem ni ukidanjem. Da se udruže tri mala „siromaha“ (Breznički Hum, Breznica i Visoko), dobili bi jednog velikog „siromaha“. Da se i sve tri spomenute općine ukinu, opet bi morali postojati neki ljudi koji bi vodili neku administeaciju. Male općine su dale puno! Tko bi uopće razmišljao o Mlinarekima u Šćepanju, što je zaselak u kojem živi nekoliko obitelji, da je Breznički Hum pod npr. Novim Marofo. Uvijek bi nešto drugo imalo prioritet. Nitko ni teoretski ne bi razmišljao da uloži 7 milijuna kuna u vodovod kao što ćemo uskoro mi. Ja nisam političar. Da sam političar, bio bih u Zagrebu. Ostao sam doma na selu, asfaltiram ceste i kopam kanale.

>>Intervju je prenesen iz besplatnog mjesečnika 30 dana