Crni plodovi na sve strane: Jesu li orahove muhe napale i stabla u vašem voćnjaku?

U Savjetodavnu službu Varaždinske županije u zadnje je vrijeme donijeto nekoliko uzoraka sa štetama uzrokovanim orahovom muhom. Plodovi koje nam se donosi na pregled crni su sa trulom ili suhom vanjskom ovojnicom, upozorava dipl.ing.agr. Borić Martina...

Orahova muha smatra se novim štetnikom oraha. Orah je vrlo zastupljen, nalazimo ga gotovo u svakom dvorištu. Isto tako intenzivni nasadi oraha su u porastu, prvenstveno ekološki, stoga ovog štetnika ne treba zanemariti.

- Smatra se da bi ovaj štetnik mogao raditi ekonomski značajne štete. Odrasla muha ima žutu glavu, žuto- smeđe prsište, te žuto-smeđi abdomen sa tamnim prugama, sveukupne dužine 4-6,5 mm. Na donjoj strani prsišta nalazi se karakterističan žuti štit u obliku trokutića. Krila su prozirna sa smeđim poprečnim prugama. Ličinke su bijele žuto-bijele boje dužine 8-10 mm – ističe Borić Martina.

Dodala je da spomenuti štetnik ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuju kukuljice u tlu ispod stabla ili u plodu, a muha leti od sredine srpnja pa do kraja rujna. Ženke deset dana nakon početka leta odlažu jaja ispod kožice u zelenu lupinu.

- Nakon 3-5 dana izlaze ličinke koje se 3-5 tjedana hrane unutar zelene lupine. Lupina s vremenom pocrni, a napadnuti plodovi otpadaju sa stabla ili ostaju tokom cijele zime u nasadu. Ukoliko je zaraza ranija jezgra oraha se ne razvije dovoljno, manja je i može potamniti jer dolazi do razvoja pljesni. Kod kasnijih zaraza ne dolazi do tolikih šteta na jezgri oraha te se on može normalno konzumirati – pojasnila je Borić od koje doznajemo da se praćenje orahove muhe obavlja pomoću žutih ljepljivih ploča.

Suzbijanje štetnika insekticidima

Nakon što se na žutim ljepljivim pločama ulovi veći broj muha ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini, provodi se tretiranje.

- U Hrvatskoj registraciju za suzbijanje orahove muhe ima insekticid Calypso CS 48. Može se u nasadu oraha koristiti dva puta godišnje uz karencu 14 dana. Iskustva govore da je u intenzivnim nasadima potrebno barem 4-5 tretiranja kako bi se suzbio ovaj štetnik. Svima koji posjeduju pojedinačna stabla oraha preporučamo vješati veći broj žutih ljepljivih ploča, u donji dio krošnje, obzirom da ličinka prezimi u tlu. Veći broj žutih ljepljivih ploča smanjuje broj štetnika u nasadu, čime smanjuje broj odloženih jaja i broj šteta – ističe.

Inače, strana i domaća iskustva upućuju na mogućnost suzbijanja ove muhe pomoću biljnih proteinskih mamaka. Više je istraživanja vezanih uz mediteranske voćne muhe i maslininu muhu, dok za orahovu muhu, obzirom da je novi štetnik još nema adekvatnih istraživanja.

- Na našem tržištu imamo proteinski mamak Buminal koji djeluje tako da privlači i potiče štetnika na hranjenje. Može se koristiti na način da se nasad prska ( u kombinaciji s insekticidom) ili da se stavlja u zatvorene ili otvorene trapove, sa ili bez insekticida. Kod prskanja preporuča se prskati samo donji dio krošnje kombinacijom insekticida (Calypso 48 SC) i Buminala, čime se smanjuje utrošak škropiva i smanjuje se ukupan broj tretiranja – rekla je Borić dodavši da se tretiranju treba pristupiti čim se na žutoj ploči ulove prve muhe.

Primjer otvorenih trapova su žute posude u koje se stavlja otopina Buminala i pesticida, gdje Buminal privuče muhu, a ona ližući otopinu insekticida i atraktanta unosi u sebe letalnu dozu insekticida i ugine izvan posude.

- Ovaj način bi bio dozvoljen i u organskoj proizvodnji, jer nema prskanja nasada. Teoretski bi se trapovi mogli staviti na tlo, da muhe prilikom izlijetanja odmah budu privučene atraktantom. Osim otvorenih trapova, mogu se postaviti i zatvoreni trapovi koji bi se napunili atraktantom, a muha bi se ulaskom u trap utopila. Takva slična iskustva imamo sa mirisnim trapovima kod vinske mušice – zaključila je Borić.
 

Primjer zatvorenog trapa:

Dobro je ostaviti čep od boce i izbušiti rupu veličine do 10 mm dovoljnu da muha uđe, ali da ne može izaći.