Ljubav prema slatkom zapisana nam je u genima

Stanemo u red za sladoled, nakon dobrog ručka ili večere posežemo za kolačem i slatkom kavom ne pitajući se pritom zašto nam je to slatko toliko slatko…

Za prepoznavanje velikog broja različitih okusa zaslužna je prirodna, odnosno evolucijska povijest omnivora i genetski kod koji nam omogućava da prepoznajemo slatki, slani, kiseli, gorki i umami okus. No, odakle tolika ljubav prema slatkom?

Čovjek je evolucijski skloniji energetski bogatoj hrani koja je u svojoj osnovi slatka, a instinktivno izbjegava hranu koja može nepovoljno djelovati na njegovo zdravlje poput gorke i kisele hrane koja može upućivati na otrov ili pokvareno. Ovakve genetske predispozicije razvijene su tijekom tisuća godina kada se hrana, i to osobito ona visoke energetske gustoće, teže nalazila te nam je upravo ova sposobnost omogućila preživljavanje i razvoj.

Danas je situacija izrazito drugačija, hrana svih okusa i tekstura postala je široko dostupna. Javlja se briga jer je upravo ova iskonska naklonost prema slatkom dovela do neuravnoteženog prehrambenog unosa i stvaranja loših prehrambenih navika.
Niz istraživanja, međutim, pokazuje da se genetske predispozicije i sklonost prema slatkom mogu mijenjati i to upravo pravilnim izborom namirnica.

Za slatkoću hrane zaslužan je šećer, no ne samo onaj u obliku dobro nam poznatih sitnih bijelih kristalića koji se zove saharoza, već i svi oblici šećera odnosno ugljikohidrata poput glukoze, fruktoze, maltoze, laktoze, maltodekstrina i škroba.

Zanimljivo je da čajna žličica kečapa sadrži čak 4 grama šećera, a čaša gaziranog soka gotovo 10 čajnih žličica šećera. Kod standardnih slatkih proizvoda koje konzumiramo za doručak, kao što su slatka peciva, krafne, kroasani, buhtle, keksi i voćni jogurti, količina šećera na 100g proizvoda premašuje čak 15g, odnosno tri čajne žličice.

Zabrinjavajuće je da konzumacija šećera u posljednjih pet godina i dalje raste na što upućuju i posljednji podaci o porastu konzumacije šećera u svijetu za čak 11 posto i to najvećim dijelom u obliku prehrambenih proizvoda poput slatkiša, pekarskih proizvoda i zaslađenih napitaka.

Izvor: She.hr