Oko nas sve više antenskih stupova, koliko su zračenja štetna?

Antenski stupovi, bazne stanice, repetitori, odašiljači, sva nabrojena infrastruktura omogućava nam bezbrižno telefoniranje, gledanje televizije, slušanje radija. Međutim, sve je više onih koji smatraju da su zračenja takve infrastrukture izrazito štetna za naše zdravlje, osobito kada  su u blizini naselja ili u samom naselju.

Redakciji eVaraždina javilo se nekoliko stanara iz Jalkovečke ulice koji smatraju da antenski stup mobilne telefonije nije postavljen propisno jer je u ravnini sa susjednom zgradom. Svoje bojazni podijelili su i s Hrvatskom udrugom za zaštitu od elektromagnetskog zračenja.

– Riječ je o antenskom stupu mobilne telefonije s najvjerojatnije šest sektorskih antena. Takav sustav je, promjenom Pravilnika o jednostavnim gradnjama, 2011. proglašen “jednostavnom građevinom” za koju nije potrebna nikakva lokacijska ili građevinska dozvola, osim dozvole vlasnika krova. Ovo je tehnički neuobičajen način postavljanja, na objekt bitno niži od susjedne zgrade, tako da je ta zgrada vjerojatno u direktnom snopu elektromagnetskog zračenja – rekla je Ankica Kosovec-Krželj iz HUZEZ-a.

Je li zgrada u direktnom snopu elektromagnetskog zračenja, može se utvrditi mjerenjima Ministarstva zdravlja, no kako kaže Kosovec-Krželj, mjerenja će vjerojatno biti “u skladu s propisima”.

– Jedini propis koji operateri u Hrvatskoj trebaju zadovoljiti je “Pravilnik o zaštiti od EM polja” koji donosi Ministarstvo zdravlja i osnova je za dobivanje radne dozvole. Naše su granice dozvoljenog zračenja relativno visoke, ako se usporede sa stanjem u drugim europskim zemljama, gdje još operateri u pravilu trebaju poštovati i niz drugih propisa i zakona – smatra Kosovec-Krželj.

Uobičajeno je da se bazne stanice stavljaju na visoke stupove, izvan naseljenih mjesta. Tako se osigurava dobra pokrivenost signalom, uz daleko manji rizik za zdravlje. To operaterima poskupljuje gradnju. Za visoki stup, montiran na tlu, trebaju građevinsku i lokacijsku dozvolu, sama konstrukcija je bitno skuplja nego kod postavljanja krovnim prihvatom.

– U zemljama gdje im to zakon omogućava, operateri biraju za sebe troškovno najučinkovitije rješenje. Kod nas u Hrvatskoj je paradoks da se bazne stanice “ne postavljaju ako su u blizini staništa rijetkih biljnih i životinjskih vrsta”. Ljudi nažalost ne spadaju u tu kategoriju – rekla je Kosovec-Krželj iz HUZEZ-a.

Međutim, iz Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske odgovorili su kako nema opasnosti za stanare susjednih zgrada, jer je sve postavljeno prema važećim propisima.

– Samostojeći antenski stup cjevastog oblika s pripadajućom elektroničkom opremom, a koji se nalazi u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu, postavljen je 2008. godine te su prilikom postavljanja ove elektroničke infrastrukture u pokretnim mrežama ispoštovani svi zakonski i podzakonski propisi RH – odgovorila je Sarita Bukovčan iz Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske.

Samostojeći antenski stup u Jalkovečkoj ulici postavljen je već prije šest godina te se redovitim mjerenjima elektromagnetskog zračenja provjerava je li sve u skladu sa zakonskim propisima.

– Predmetna bazna postaja je, što se tiče zaštite od elektromagnetskih polja, u skladu sa svim europskim standardima i važećim zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske. Područje elektromagnetskih polja koja se koriste za funkcioniranje pokretnih mreža izuzetno je dobro regulirano, a razine koje su dopuštene kod nas, daleko su ispod dopuštenih vrijednosti unutar EU, odnosno razina preporučenih ICNIRP-om – naglasila je Bukovčan.

Iz UPKH ističu kako je prije postavljanja baznih stanica izrađena procjena očekivanih razina elektromagnetskih polja, na temelju koje je dobiveno Odobrenje za postavljanje od strane Ministarstva zdravlja.

– Ministarstvu je također prijavljen početak rada te su u zakonskom roku (30 dana) izvršena mjerenja razina EM polja, nakon kojih se dobivaju dozvole za uporabe izvora EM polja. Svi rezultati mjerenja, koje provode tvrtke ovlaštene od Ministarstva zdravlja, pokazuju da su EM polja unutar dopuštenih granica propisanih u RH. Te granice su 2,5 do 6,25 puta strože od važeće službene direktive EU – rekla je Sarita Bukovčan.