Pošast u goricama: Većina vinograda u Varaždinskoj županiji zaražena fitoplazmozama

Jedna od najopasnijih bolesti vinograda su fitoplazmoze, bolesti uzrokovane fitoplazmama, mikroorganizmima iz razreda Mollicutes. Nažalost, gotovi svi vinogradi u našoj županiji su zaraženi, upozorava dipl.ing.agr. Borić Martina...

Vinova loza domaćin je nekoliko različitih fitoplazmi, a zajedničkim imenom te se bolesti nazivaju žutice vinove loze. Najčešće fitoplazmoze koje možemo naći u našim vinogradima su one koje uzrokuje fitoplazma Bois noir i Flavescence doree.

- Do danas je poznato da fitoplazme mogu preživjeti samo u kukucu ( vektoru) i floemu biljke domaćina gdje ometaju tok hranjivih tvari i hormonsku ravnotežu.  Bolest se širi na dva načina: zaraženim sadnim materijalom i kukcima ( vektorom bolesti). Simptomi koje uzrokuju fitoplazme nalaze se na svim nadzemnim dijelovima biljke, no nekako najizraženiji i najbolje se primijete na lišću - naglasila je Borić dodavši kako se simptomi pojavljuju krajem lipnja, a prema jeseni sve su više izraženi, stoga se sada u vinogradima i najlakše primijete.

Na lišću dolazi do uvijanja lisne plojke prema naličju i cijeli list dobiva kopljast izgled. Lisna plojka požuti kod bijelih sorata i pocrveni kod crvenih, a dijelovi lista nekrotiziraju. Ako bolestan list stisnemo rukom, on se drobi, dok se zdravi gužva.

Internodiji na mladicama su skraćeni pa je lišće gušće raspoređeno, odrvenjavanje mladica je poremećeno pa one ostaju zelene preko zime i smrzavaju te propadnu. Cvatnja i oplodnja su poremećene. Bobe ili čitavi grozdovi , smežuraju se i suše čime dolazi do bitno smanjenog uroda grožđa.

Zlatna žutica vinove loze ( Flavescens doree) karantenska je bolest te spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi. Gdje god da se pojavi brzo se širi i ubrzo poprima razmjere epidemije. Zaraženi trsovi odumiru  nakon 2 – 3 godine. U Hrvatskoj je potvrđena 2009. godine, a vinova loza joj je donedavno bila jedini poznati domaćin, potvrđena je još i na divljoj pavitini te johi.

Cvrčak prenosi bolest

Jedini poznati prirodni vektor vinove loze za sada je američki cvrčak ( Scaphoideus titanus ). Vinovu lozu prenosi hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi. Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje.
Jaja prezimljavanju uložena u koru drveta. Ličinke se počinju pojavljivati u svibnju te se zadržavaju na donjim listovima. Razvoj ličinke traje do početka srpnja,  ukupno 50 dana. Cvrčak prenosi fitoplazmu u tri faze.  Ličinke i odrasli oblici hranjenjem na zaraženoj vinovoj lozi unose  fitopazmu u svoj organizam i postaju zaraženi. Zarazni, odnosno sposobni širiti zarazu postaju tek nakon 4-5 tjedana.

Nakon što cvrčak unese fitoplazmu u nezaraženi trs, ona naseljava, kako smo već spomenuli, floem i počinje ometati protok produkata fotosinteze iz lista u korijen trsa. Simptomi na novozaraženom trsu bit će vidljivi tek iduće ljeto.

Na širenje ove bolesti utječe i uzgoj direktno rodni hibrida, kod nas poznatih kao „noja“. Naime oni su pokazali veliku osjetljivost na fitoplazmu, a pošto se takvi vinogradi ne prskaju insekticidima brojnost cvrčka je velika te se pomoću njega fitoplazma širi na susjedne vinograde gdje se uzgajaju plemenite sorte vinove loze.  

Suzbijanje u dva navrata

Prisutnost američkog cvrčka u vinogradu može se detektirati pomoću žutih ljepljivih ploča, koje se u vinograd stavljaju od kraja lipnja, početak srpnja. Suzbija se u dva navrata: odmah nakon cvatnje u prvoj polovici lipnja, a drugo početkom srpnja, odnosno  2-3 tjedna nakon prvog. Treće suzbijanje provodi se ako se tijekom srpnja na žutim ljepljivim pločama utvrdi 4 ili više odraslih oblika tjedno.

Što se tiče fitosanitarnih mjera one su propisane „ Naredbom o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doree MLO“ ( NN 7/2013) koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede.

- Direktnih mjera za suzbijanje ove bolesti nema. Jedino što se može i treba provoditi jest sadnja zdravstveno ispravnog sadnog materijala, suzbijanje vektora američkog cvrčka te uništavanje korova koji mogu biti izvor zaraze i ostalih domaćina fitoplazme ( pavitina, noja, joha). Za potrebe suzbijanja američkog cvrčka koristimo insekticide aktivne tvari tiametoksama, esvenvalerata ( Actara 25 WG, Sumialfa 5 FL, Chromorel D, Nurelle D) – ističe Borić.

Uklanjanje trsova

Kada se u vinogradu primijeti zaraza fitoplazmom, potrebno je izvijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora koji će uzeti uzorke i poslat ih na analizu. Kada se ustanovi zaraza u vinogradu ministar poljoprivrede određuje granice demarkiranog područja:  Žarište zaraze minimalno 1 km u polumjeru od mjesta zaraze, te 5 km od mjesta zaraze kao sigurnosno područje.

Ako se unutar tri godine ne odredi ponovna prisutnost fitoplazme u vinogradu ukidaju se demarkirana područja.

Zaraženi trsovi se uklanjaju i uništavaju zajedno s korijenom. Obavezno je prije pripreme i primjene sredstava za zaštitu bilja pročitati priložene upute i upozorenja za uporabu, te ih se pridržavati.

Korisnici su dužni zbrinuti otpadnu ambalažu sredstva za zaštitu bilja na propisan način.