Pretjerano prorjeđivanje lišća uzrokuje ožegotine od sunca na grožđu

U srpnju se obično radi prorjeđivanje dijela lišća u zoni grožđa, a svrha mu je prozračivanje zone grožđa. Pri tome treba pripaziti na količinu lišća koja se uklanja...

Posao uklanjanja jednog dijela lisne mase iz zone grožđa – prorjeđivanje kao mjera zelene rezidbe radi se na način da se  zajedno sa zapercima istovremeno odbaci i dio starog lišća, doznajemo od dipl.inž.agr. Miroslav Matovinovića iz Savjetodavne službe.

- Na taj se način stvaraju povoljniji mikroklimatski uvjeti u zoni grožđa tj. lakše je prozračivanje grozdova, smanjena je zapara jer je manje vlage, a temperature su niže. Također, kada lisna masa nije tako gusta omogućena je bolja aplikacija sredstava za zaštitu bilja u zonu grožđa, a time je njihova efikasnost bolja, posebno kod kontaktnih pripravaka. U praksi se nerijetko zona grožđa doslovno ogoli što nije potpuno bezazleno. Naime, na ekstremno visokim temperaturama koje na suncu nerijetko prelaze 50°C, te uz UV indeks (indeks ultraljubičastog zračenja) 9 i više (kao što je slučaj ovih dana) dolazi do pojave sunčanih ožegotina na grozdovima – ističe Matovinović.

Opljevljen Čokot

Od sorata na snažno sunčevo zračenje i na pojavu sunčanih ožegotina posebno je osjetljiv Rajnski rizling.

- Kod ovih oštećenja karakteristična su ulegnuća koja se u početku javljaju samo na osunčanoj strani bobe, a kasnije može biti zahvaćen i manji dio cijele bobice. Čitav grozd djeluje kao da ga netko na osunčanom dijelu spržio vrućom peglom, a boja bobice na tim sprženim mjestima je tamnoljubičaste pa do crne boje – upozorava Matovinović te dodaje kako spomenuta oštećenja treba razlikovati od simptoma koja nastaju kao posljedica kasne peronospore grozda jer se kod peronospore se suše i mijenjaju boju čitave bobe.

Vinogradari se moraju pridržavati slijedečih preporuka:

Kod plijevljenja iz zone grožđa treba ukloniti otprilike 30 posto lišća i to dijelom kao zaperke, a dijelom i staro lišće tako da nam grožđe sazrijeva u polusjeni. U praksi se pokazalo da grožđe koje je bilo izloženo direktnom utjecaju sunca ne nakupi više šećera od grožđa koje je raslo u polusjeni.

Ožegotine

Razlog tome je činjenica da se „tvornica“ za stvaranje šećera nalazi u lišću, a ne u grožđu. Zaperke koji rastu na višim dijelovima čokota ne treba uklanjati, osim ako nam izrazito ne smetaju ili postoji opasnost od njihovog lomljenja na zadnjoj žici. Na njima se zameću grozdići iz ljetnih pupova tzv. „martinjsko grožđe ili martinščak“.

Ovo grožđe nam je važno u sušnim godinama kada je sadržaj ukupnih kiselina u zrelom grožđu nizak kao što je bilo 2012. i može poslužiti kao najbolji i najprirodniji izvor kiselina za zakiseljavanje mošta.

Na kraju, treba spomenuti ne manje važan loš utjecaj sprženih boba na kvalitetu mošta i kasnije vina i to kroz različite defekte mirisa i okusa kao što su npr. povišena boja, smećkasti tonovi, okus na kuhano i spaljenu gumu, općenito lošija organoleptika vina.