Prosječan Hrvat popije više od 10 l alkohola godišnje

Iza skupine u kojoj se nalazi Hrvatska je samo jedna skupina, u kojoj se popije više od 12,4 litre alkoholnih pića po stanovniku godišnje, što nas svrstava u europske zemlje s najvišim rangom konzumacije alkoholnih pića.

Prema tom izvješću, najviše volimo popiti vino (45 posto) i pivo (40 posto), a uznemirujuć je i podatak o smrtnosti vezanoj uz alkohol. Od ciroze jetre umire 76,1 posto alkoholičara muškaraca i 64 posto alkoholičara žena u Hrvatskoj. Iako je kod nas zakonom ograničena količina alkohola koji smiju imati vozači, u prometnim nesrećama u kojima su sudjelovali vozači sa zabilježenim alkoholom u krvi, smrtnost je 20,3 posto kod muškaraca i 7,8 posto kod žena.

Gledajući globalno, Europa je regija s najvišim rangom konzumacije alkohola po glavi stanovnika, a neke njezine zemlje imaju posebno visok postotak konzumacije, poput Moldavije, Rusije, Finske i Francuske.
Svjetska zdravstvena organizacija također je zabilježila kako Hrvatska nema usvojenu nacionalnu politiku, odnosno akcijski plan za prevenciju.

Analize trenda pokazuju da je konzumacija alkohola stabilna tijekom posljednjih pet godina u Europi, kao i u Africi i Americi, dok se povećava u jugoistočnoj Aziji i zapadno pacifičkoj regiji.
Zbog konzumacije alkohola, u svijetu je tijekom 2010. preminulo 3,3 milijuna ljudi. Konzumacija ne samo da može voditi do ovisnosti, već i povećava rizik od razvoja više od 200 bolesti, uključujući cirozu jetre i rak. Povrh toga, pretjerivanje u alkoholu može dovesti do nasilja i ozljeda, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.