Vinogradarstvo: Još se očekuju vrlo povoljni uvjeti za razvoj kasne plamenjače

Dodatna uputa vinogradarima o mjerama šeste (i/ili završne) usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje.

Samo prije 6 dana upu?ena je preporuka o petoj zaštiti vinograda nakon cvatnje, a zbog ciklone "Melisa" zabilježene sredinom proteklog tjedna upu?ujemo preporuku za završne zaštite vinograda, odnosno šesto usmjereno tretiranje nakon cvatnje.

Naime, u danima 30. i 31. srpnja zabilježili smo ja?e olujno nevrijeme tijekom kojih je na mjernim lokalitetima u me?imurskom vinogorju palo od 40,8 mm (mjerni ure?aj "iMetos" u vinskoj sorti rajnski rizling, lokalitet Trnov?ak) do 52,4 mm (mjerni ure?aj "CDA-Agra" u vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon, lokalitet Orehov?ak). Na dijelovima op?ina Štrigova, Sveti Martin na Muri i Gornji Mihaljevec tom je prilikom dana 30. srpnja padala i tu?a koja je oštetila vinograde u razli?itom intenzitetu.

Ovogodišnja vinogradarska sezona ostat ?e zapam?ena po nekoliko posebnosti, od kojih svakako treba izdvojiti spoznaju da je zadovoljavaju?u zdravstveno ispravnost grož?a bilo mogu?e posti?i sa ?ak 50 posto više aplikacija fungicidima u odnosu na prosje?ne godine, a prvenstveno se to odnosi na usmjereno suzbijanje pepelnice grož?a. Naime, u mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grož?a (Erysiphe necator) do po?etka novog milenija bila zna?ajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenja?u vinove loze (Plasmopara viticola). Iz podataka republi?ke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vru?ih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina pepelnica se u najsjevernijim hrvatskim vinorodnim podru?jima (Me?imurje) tretirala tek u kolovozu (sumpor, benomil), a štete su bile manje od 5 posto. No, u prvih deset godina novog milenija (2001.-2010.) pepelnica je u istoj regiji na netretiranom grož?u sorte moslavac bijeli (šipon) prosje?no pri?inila dvostruko ve?e štete od plamenja?e. Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi na?in prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od po?etka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni na?in prezimljenja pepelnice. U pravilu, osloba?anje zimskih askospora iz prezimljuju?ih kleistotecija zapo?inje ve? nakon pojave prvih listi?a i ve? tada treba zapo?eti sa programom usmjerene zaštite vinograda od pepelnice.

Ove sezone smo u me?imurskim vinogradima pojavu prvih listi?a iz vunastih pupova zabilježili ve? krajem mjeseca ožujka (što je 25 dana ranije nego prosje?nih sezona), pa je od tog stadija do po?etka cvatnje (5. lipanj 2014.) prezimljuju?u pepelnicu u vinogradima trebalo usmjereno suzbijati barem šest puta. Nakon cvatnje vinove loze (od sredine lipnja) do kraja mjeseca srpnja trebalo je prema preporukama županijske Prognozne službe za zaštitu bilja obaviti još pet usmjerenih zaštita.

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura ve?ih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehov?ak u Železnoj Gori od po?etka mjeseca travnja do dana 31. srpnja sumirano je 859ºC, što je manje nego u istom razdoblju prethodne tri sezone, ali je ipak zapo?elo dozrijevanje grož?a ranijih epoha dozrijevanja (to je primjerice bilo vidljivo ve? 25. srpnja na vinskoj sorti pinot sivi lokalitet Trnov?ak– promjenom boje kožice boba ili "šara").

U narednim danima o?ekujemo promjenljivo razdoblje s mogu?im novim oborinama, uz raspon dnevnih temperatura zraka od +23° do +27°C. Nadalje ?e biti vrlo sparno, pa još uvijek o?ekujemo vrlo povoljne uvjete za razvoj kasne plamenja?e (Plasmopara viticola) na vršnom liš?u i kasne pepelnice (Erysiphe necator) koja se još uvijek može ja?e razvijati na peteljkovini vinskih sorata kasnije epohe dozrijevanja.

U zadnjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenja?e (Plasmopara viticola) preporu?ujemo zbog kra?e karence za vinske sorte 21 dan pripravak Mildicut SC u prosje?noj koli?ini 3-3,5 lit./ha (najviše 4x tijekom sezone). Mogu?e je koristiti i kombinirane bakarne fungicide (npr. Curzate-B, Ridomil Gold Plus i sli?no) u propisanim koli?inama, naro?ito u sorata kasnije epohe dozrijevanja, te na lokalitetima gdje se ranijih sezona pojavljivala kisela trulež grož?a (Acetobacter spp. i dr.)!.

Ipak, naglašavamo da je u ve?ini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grož?a ograni?ena na najviše 3-4 kg ?iste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosje?nim koli?inama.

Ukoliko iste nisu korištene mogu?e je pripravku protiv plamenja?e Mildicut SC dodati manju koli?inu nekog pojedina?nog bakarnog fungicida (npr. Neoram WG, Cuprablau-Z, Champion i sli?no), naro?ito na lokalitetima planiranim za kasnije rokove berbe. Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grož?a u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Protiv pepelnice grož?a (Erysiphe necator) preporu?ujemo korištenje sumpornih fungicida (npr. Chromosul, Kossan, Kalinosul, Thiovit Jet, Kosavet i sli?no) u koli?ini 2,5-3,0 kg/ha. Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grož?a iznosi 35 dana.

U razvojnom stadiju pripravak po?etka zriobe grož?a (mekšanje bobica i po?etak promjene boje ili "šara") struka preporu?uje obaviti preventivnu zaštitu protiv ja?e pojave sive plijesni (Botrytis cinerea) primjeno specifi?nih pripravak.

Prema iskustvima poljskog mikro-pokusa Cantus DF provedenog na pepelnicu vrlo osjetljivoj vinskoj sorti moslavac bijeli ili šipon, od navedenih botriticida jedino djelatna tvar boskalid) pored sive plijesni vrlo u?inkovito preventivno suzbija i pepelnicu grož?a.

VAŽNO: Ve?ina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grož?a, zbog mogu?eg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju.

Voditi ra?una prema najve?em broju dopuštenih primjena svakog pojedinog sredstva za zaštitu bilja u vinogradima tijekom jedne sezone.

Ove preporuke vrijede o mjerama završih aplikacija protiv plamenja?e, kisele truleži, pepelnice i sive plijesni tako?er vrijede i za vinograda ošte?ene tu?om na dan 30. srpnja.