Polazeći od ekonomskog aksioma da investicije, posebice ulaganja u dugotrajnu imovinu, u znatnoj mjeri utječu na kvalitetu života stanovništva, istražili smo gdje je u svemu tome i dokle je stigla Varaždinska županija.

Prema posljednjim pokazateljima njezin udjel u ukupnim investicijama na razini cijele zemlje je 2,4 posto, čime je na ljestvici 21. hrvatske županije zauzela deveto mjesto, no po broju poduzetnika investitora je šesta. Podaci su to iz 2015. jer lanjski još uvijek nisu poznati, a bit će u drugoj polovici godine. Bude li u investicijama pomaka naviše, tim bolje i za stanovnike ove županije kojoj štošta još treba želi li postati razvijena regija.

S vrijednoću investicija od dosegnutih 5.375 kuna po glavi stanovnika, taj put bit će, nema sumnje, trnovit i dugotrajan. Za početak bilo bi dobro uhvatiti ubrzo barem hrvatski prosjek od 9.145 kuna vrijednosti investicija po stanovniku! Moguća ili nemoguća misija? Zapravo, sve ovisi o tome, reklo bi se, kako se s pozicije vlasti i poduzetništva gleda na taj problem. Na potezu su stoga i jedni i drugi, a dobro bi došla i sinergija.

Prosjek 1,1 milijun kuna po investiciji

U Varaždinskoj županiji je prema posljednjim podacima bilo 826 poduzetnika investitora, a to je nešto više od četvrtine svih poduzetnika ove županije. Njihov je udjel u ukupnom broju hrvatskih poduzetnika investitora 3,9 posto. Poduzetnici investitori iz Varaždinske županije uložili su u dugotrajnu imovinu prije dvije godine 924 milijuna kuna, a to je bilo14,1 posto viša nego prethodne. Nije loše, ali negdje ipak zapinje.

Prosječan iznos investicija po investitoru bio je 1,1 milijun kuna, što je ovu županiju, uz Bjelovarsko-bilogorsku i Karlovačku, svrstalo na začelje investicijske ljestvice. Prvo mjesto dijelili su tada Grad Zagreb i Zadarska županija s prosječnih 2,6 milijuna kuna po investitoru, a slijedili su ih Brodsko-posavska županija s 2,4 milijuna kuna te Vukovarsko-srijemska s 2,1 milijuna kuna po investitoru.

Investicije per capita

Iako je vrijednost investicija po stanovniku  Varaždinske županije kroz godinu dana porasla za nešto više od 15 posto, dosegla je 2015. tek 59 posto hrvatskoga prosjeka. Kao što smo već spomenuli, vrijednost investicija per capita u ovoj županiji bila je 5.375 kuna.

Iznad prosječne investicije po stanovniku ostvarili su tada Grad Zagreb (23.200 kn), Istarska (12.300 kn), Dubrovačko-neretvanska (10.670 kn) i Zadarska županija (9.937 kn). U usporedbi, pak, Varaždinske sa susjednim županijama, veće investicije po stanovniku  imale su Međimurska (6.493 kn), Krapinsko-zagorska (6.369 kn) i Zagrebačka (5.875 kn), dok je Koprivničko - križevačka županija imala prosjek investicija po stanovniku od 3.580 kuna. Inače, veće investicije po stanovniku znače i potencijalno bolje životne prilike stanovništva neke županije. Varaždinska, nažalost, u tome zaostaje.

Gdje se investiralo?

Investicije su, kažu stručnjaci, izvorište konkurentnosti i budućeg rasta, jer poduzeća koja investiraju stvaraju sebi i uvjete za povećanje produktivnosti rada i efikasnije poslovanje. U Varaždinskoj županiji najveći investitor u dugotrajnu imovinu bila je prema dostupnim podacima iz 2015. prerađivačka industrija, investirajući u razvoj 476 milijuna kuna, a to je 52 posto ukupnih investicija ove županije.

Najviše je investirala industrija kože i srodnih proizvoda s udjelom u investicijama prerađivačke industrije od 19 posto, a slijede farmaceutska industrija s udjelom od 13,4 posto, te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda s 11,9 posto udjela i prehrambena proizvodnja s udjelom od 11,5 posto u ukupnoj vrijednosti investicija prerađivačke industrije.

Od ostalih sektora s udjelom od 11,3 posto u ukupnim investicijama ove županije  odskaču prijevoz i skladištenje, te trgovina s 8,9 posto udjela i  djelatnost opskrbe vodom, gospodarenja otpadom i sanacije okoliša s udjelom od 8,3 posto u ukupnim investicijama. Kako je to, pak, bilo lani, u vjerojatno poduzetnički i investicijski uspješnijoj godini, znat će se kad svi poduzetnici svoja financijska izvješća dostave, sukladno zakonu, Financijskoj agenciji, a rok je 30. travnja. Možda su nam i životne prilike u ovoj županiji doista postale veće, a narodna kaže, nada umire zadnja.

 

Komentari

09.04.2017. 10:37h Zadnja izmjena: 09.04.2017. 10:37

Foto: Arhiva