Povod za razgovor s gradonačelnikom Ivanca Miloradom Batinićem bilo je nedavno izglasavanje proračuna i na gradskoj i na državnoj razini. Ova dva proračuna - koliko god različita - itekako su povezana i Batinić je nedavno neuspješno pokušao i u Saboru progurati svoj amandman na proračun.

>> MILORAD BATINIĆ 'HNS neće podržati proračun koji zakida građane Sjevera i nije zasnovan na razvoju!'

Država se, naime, oglušila na sporazum o javno-privatnom partnerstvu (JPP) kojega je Županija potpisala još s Milanovićevom vladom i naše se prvo pitanje tiče upravo ovog problema.

Kako će se ovo nepoštivanje sporazuma odraziti na proračun grada Ivanca?

- Sporazum je predviđao da će država davati 55%, županije 35%, a gradovi i općine 10%. Sada se moramo vratiti na model 80% županija, 20% grad. To konkretno znači 255 tisuća kuna godišnjeg manjka u proračunu i to narednih desetak godina.

'Opet bih potpisao JPP'

Kako uopće tumačite zbog čega se država oglušila na sporazum?

- Politikanstvo, nemam drugog objašnjenja. Još kad smo 2006. godine razgovarali s tadašnjim ministrom znanosti Primorcem, odbili su nas. Sad opet i ova vlada.

Neki smatraju da sporazum nije ni bio obvezujući, da se mogao tumačiti na razne načine.

- Nemam sad ovdje tekst sporazuma da ga pokažem. Ali sporazum se nije mogao jednostrano raskinuti, nego samo po dogovoru ili se morao napraviti aneks. Županija sad mora odlučiti hoće li zbog toga tužiti državu.

Bilo je i primjedbi na sam model javno-privatnog partnerstva - da otvara prostor korupciji, između ostalog. A i glasina da su lokalne jedinice bile prisiljene potpisati.

- Sve je to već ispitivala i Državna revizija i DORH, nisu imali nikakve primjedbe. Svi su ugovori javno dostupni, vijećnici su se mogli očitovati. Ivanec nije bio prisiljen potpisati bilo što.

Kad biste se mogli vratiti u prošlost - biste li opet potpisali ugovore o JPP-u?

- Da se opet vratim u ono vrijeme - ponovno bih potpisao. Zahvaljujući JPP-u je, primjerice, Salinovec dobio novu osnovnu školu namjesto one koja više nije bila za upotrebu.

Manjak od 1,5 milijuna kuna

Nedavno je objavljena analiza prema kojoj je s obzirom na prihode Ivanec na 121. mjestu od 128 hrvatskih gradova.

- Oni zbrajaju kruške i jabuke, jer su tu i prihodi od poreza, kao i kapitalni prihodi od, na primjer, EU projekata. Ako budemo dobili sredstva za projekte, onda ćemo značajno skočiti na ljestvici. Naš prihod od poreza na dohodak i prireze je 1090 kn po stanovniku.

Ipak ste najavili na sjednici Gradskog vijeća manjak prihoda od milijun i pol kuna?

- Samo od poreza na tvrtke gubit ćemo 230 tisuća kuna godišnje. A tu je i manjak rasta koji smo očekivali od poreza u iznosu 1,1 milijuna kuna. 

Loša struktura nezaposlenih

Prema statistici HZZ-a područni ured u Ivancu ima otprilike dvaput veću stopu nezaposlenosti od županijskog prosjeka. Možete li kako popraviti situaciju?

- Područni ured Ivanec obuhvaća sve one jedinice koje su nekada bile dio općine Ivanec. Sam grad Ivanec ima stopu nezaposlenosti od 5,6%, što je tek 1% više od Varaždina. Točnije - imamo 528 nezaposlenih, a 2014. imali smo ih 820.

No, postoje i brojni ljudi koji se više ne vode u evidenciji HZZ-a, a nisu našli posao. Ljudi obično komentiraju da se radi o onima koji su otišli u inozemstvo

- Jedan dio njih je izašao iz evidencije zbog rada na crno. A ima i onih koji su otišli u inozemstvo, nemamo podatke.

Imate li neki plan kako smanjiti i ovaj broj nezaposlenih?

- Veliki je problem struktura nezaposlenih. Ne tako davno kad je brojka bila oko 700 njih na HZZ-u, pravili smo analizu i došli do zaključka kako je tu zapošljivo svega nekih 150 ljudi. Ostali su čekali penziju ili su zbog godina i kvalifikacija jednostavno imali slabe šanse na tržištu rada. Trebalo bi opet pokrenuti "zaštitne radionice" za takve osobe - dakle, da država poslodavcu daje naknadu za to što osoba ne izvršava normu. Mi smo sa svoje strane napravili ciljano školovanje - 2009. smo počeli školovati stolare u našoj srednjoj školi, tvrtka Drvodjelac je napravila pogon za njihovu praksu. Sada imamo da 90% završenih stolara ostaju u Drvodjelcu.

Ali plaće u Ivancu su i dalje niske, u prosjeku 3800 kn neto mjesečno.

- Mi tu jedino možemo stvoriti pretpostavke za rast gospodarstva - poput povoljne cijene zemljišta u industrijskoj zoni i njegovog komunalnog opremanja. Dajemo i benefite na novo zapošljavanje. Za komunalno smo opremanje industrijske zone uzeli kredit 2008. godine.

Komentari

27.12.2016. 09:49h Zadnja izmjena: 27.12.2016. 09:50

Foto: Arhiva