Čipke iz 19. stoljeća na festivalu čipke u Lepoglavi

Ovogodišnji 15. međunarodni festival čipke u Lepoglavi posvećen je prostoručnoj čipki, odnosno, pračipkama koje se izrađuju najstarijim čipkarskim tehnikama...

Kako pojašnjava stručna suradnica Festivala, dr. sc. Tihana Petrović-Leš s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pračipke se izrađuju neposredno na samoj tkanini jastučića, bez predloška i s malim brojem pribadača koje se stavljaju na dva kraja.

- Najstariji sloj lepoglavskog čipkarstva koji završava krajem 19. stoljeća upravo pripada prostoručnom čipkarstvu.  Prostoručnoj čipki posvetili smo istoimenu izložbu s s predmetima iz zbirke Marianne Stang iz Etnografskog muzeja te Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba. Dodatak izložbi je i radionica prostoručne čipke pod vodstvom Marianne Stang. Dakle, posjetitelji Festivala na jednom će mjestu vidjeti različite europske „pračipke“ i pribor za njihovu izradu – rekla je Petrović-Leš.

Posjetitelji Festivala moći će vidjeti sasvim nove izložbe Halaške čipke iz Mađarske, izložbe čipaka iz Slovenije, Italije, Rusije i Estonije. Tu su ponovo prisutne i raznolike čipkarske tradicije i tehnike iz Lepoglave, Paga, Svete Marije, Hvara, čipkarica iz Splita, te čipke iz Sikirevaca u Slavoniji i  specifična tehnika prepletanja na okviru iz Trga kraj Ozlja, a svakako vrijedi pogledati izložbu moderne čipke temeljene na tradiciji iz Belgije, Estonije i Španjolske.

Lepoglavska je čipka od ostalih hrvatskih čipaka različita po tehnici, materijalu i priboru kojim se izrađuje, pojašnjava Petrović-Leš. Paška se radi iglom za šivanje, hvarska  od niti posebne vrste kaktusa, trška jalba se radi na okviru posebnim prepletanjem, a sikirevački motivi se rade na poseban način iglom na malim okvirima.

- Hrvatska na malom prostoru ima sačuvane važne i raznolike čipkarske tehnike. Lepoglavska se čipka i opet ne može uspoređivati s halaškom čipkom iz Mađarske jer se ova radi u posebnoj tehnici iglicom za vez. Slovenija njeguje specifične tenike čipke na batiće koje se opet međusobno razlikuju prema lokalitetima izrade: Idrija, Žiri i Železniki. Estonija, Rusija, Belgija i Španjolska izlažu čipke koje se rade tehnikom na batiće, ali svaka od tih čipaka je posebna u načinima prepletanja, motivima, bojama – ističe stručna suradnica.

Posjetitelje ćekroz izložbe na ovogodišnjem festivalu voditi  vodiči i stručnjaci, a zainteresirani mogu sudjelovati u radionicama, posebice lepoglavske čipke koja je organizirana za različite uzraste, dok će ostali moći gledati kako se rade određene tehnike čipke, npr. paška, halaška, svetomarska ili čipke iz Slovenije.

Predavanja su ove godine namijenja publici koju zanima posebice lepoglavska baština, zatim što se događa s baštinom i njezinom prezentacijom kroz festivale, a isto tako što se događa s baštinom na tržištu.

Vezane vijesti:

>> Čipke iz osam zemalja u Lepoglavi