Zadnjih 15 godina kroz Festival ?ipke puno se pri?alo o lepoglavskoj ?ipki koja je postala brand, dok se tradicijska kultura ovoga kraja, iz kojeg ?ipka izvire, nije ni spominjala.
To je potaknulo Matiju Dronji?a, apsolventa etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, da zajedno s mentoricom Tihanom Petrovi? Leš, dugogodišnjom stru?nom suradnicom na Festivalu ?ipke u Lepoglavi, istraži odre?ene segmente narodne tradicije koje bi mogle biti upotrebljive za daljnju promociju ovoga kraja.
Rezultate terenskog istraživanja provedenog proljetos na podru?ju Lepoglave, predstavio je u petak, 23. rujna u sklopu prezentacije „Etnografska baština lepoglavskog kraja“.
-Tema mog istraživanja bila je tradicijska svakodnevica kroz godišnje obi?aje, obi?aje životnog ciklusa, duhovnu kulturu, predaje, legende i vjerovanja, a najvažniji segment istraživanja bio je pra?enje transformacije tih obi?aja koji su se s godinama zaboravili ili poprimili neku drugu formu. Tijekom istraživanja koristio sam tehniku slobodnog intervjua s kaziva?ima koji su sami iznosili doga?aje vezane za njihovo djetinjstvo ili mladost te dobio konkretnu predodžbu kako se nekad živjelo „po starinski“ – objasnio je Matija.
Malo tko zna da je, kao dodatni izvor zarade, izrada ?ipke, što je specifi?no za lepoglavski kraj, bila vezana za centar Lepoglave, dok su se u okolnim selima izra?ivale košare, sita i rešeta; da je ovim prostorima bila raširena tehnika gradnje ku?a pod nazivom „Njema?ki vogel" i da su pavlini u narodnoj svijesti smatrani otima?ima mladih djevojaka.
izvor: lepoglava.net
Komentari