Poljima haraju dabrovi - stanovnici pred zaštićenim životinjama nemoćni

- Dabrovi nam uništavaju polja. Mom susjedu su pojeli pola njive kukuruza, a i drugdje uz Bednju rade štetu na polju. Ro?ak mi je rekao da su u kod Marge?ana dabrovi pojeli tikve, koje uzgaja za crno ulje. Nešto treba napraviti jer ih je sada ve? puno. Ljudi bi mogli uzeti stvar u svoje ruke unato? tome što su dabrovi zašti?eni - požalio nam se jedan mještanin Ivanca, koji ima polje u blizini ove rijeke.

I tako smo uz pomo? iskusnih ivane?kih ribi?a krenuli u potragu za dabrovim. Ribi?i, kako su nam rekli, dabrove na Ivane?kim bajerima ?esto vi?aju - naj?eš?e u ve?ernjim satima ili ranim jutarnjim satima.

U obilasku Omladinskog bajera, možda najfrekventnijeg ribi?kog podru?ju u Ivancu, i sami smo se uvjerili da su dabrovi na jednom polju pojeli oko 5m2 kukuruza, a stabljike odvukli u vodu.

- Znamo da dabrova ima puno i da rade štetu. Prema mojim procjenama u Bednji, na potezu od Bukovca do Trakoš?ana, možda ih ima i 300. Svakog sam dana na bajerima i uz Bednju i vi?am ih. Imaju 25-30 kg i svake godine nekoliko mladih. Njihovi zubi su jako oštri i kukuruz koji su odgrizli izgleda kao da je odsje?en ma?em. Došao je tu jedan ?ovjek uz bajar pogledati svoj kukuruz i nije mogao vjerovati što su mu dabrovi napravili. Grizu vo?ke, borove i sve drugo što im se na?e na putu - ispri?ao nam je ribi? s cjeloživotnim iskustvom, koji ve?inu svakog dana provede na Ivane?kim bajerima.

Procjena broja jedinki koju je dao naš iskusni ribi? mogla bi biti to?na kad uzmemo u obzir da ženka u jednoj godini okoti izme?u jednog i pet mladih. Tako?er, životni vijek dabra je oko 20 godina.

Od bajera do Bednje nalazi se oko kilometar mo?varnog podru?ja u kojem obitavaju dabrovi.
- Uz obalu Bednje, u Jerovcu, dabrovi imaju gnijezda. Posebno vole uske potoke na kojima mogu napraviti branu. Mi ribi?i smo morali porušiti nekoliko takvih brana jer zbog njih voda nije otjecala u Bednju. Ne možete zamisliti koliko su brane napravljene od drveta, šiblja i gline ?vrste. Brane mogu biti visoke i 1,5 metara. To?no se vidi staza iz bajera, kroz travu, kojom se dabrovi služe. Nitko ne mrzi dabrove, ali po?eli su raditi štetu. Iako su zakonom zašti?eni bilo bi dobro razmotriti mogu?nost kontrole njihovog broja - rekao nam je iskusni ribi?.

U Hrvatskoj se, prema odredbama Zakona o lovu, dabar tretira kao divlja?, ali istovremeno, na temelju Pravilnika o lovostaju je zašti?ena životinja i tijekom cijele godine zabranjen je lov na dabrove. Zakonom predvi?ena i vrlo visoka kazna, oko 6000 eura, za prekršitelje. Prema informacijama koje smo uspjeli prona?i u Hrvatskoj ima oko 1000 dabrova.

Kako pak saznajemo iz Lova?kog saveza Varaždinske županije gra?ani kojima su dabrovi napravili štetu mogu to prijaviti lova?kom društvu na svom podru?ju, koji zahtjev za odštetu proslije?uju Ministarstvu poljoprivrede. Nakon toga nadležni utvr?uju štetu pa bi gra?ani trebali dobiti odštetu od države.

Bavarci nam poslali 85 svojih dabrova
Dabrovi su u Hrvatskoj izumrli u 19. stolje?u, najvjerojatnije zbog prekomjernog lova, a inicijativa za povratak dabrova potekla od Bavarske vlade koja je željela na ovaj na?in pomo?i poratnoj Hrvatskoj. Bavarci su u našu zemlju slali dabrove u vremenu od 1996. do 1998. godine u sklopu projekta “Dabar u Hrvatskoj”. U tom je periodu u cijeloj zemlji pušteno ukupno 85 dabrova, oba spola. Od tog broja 29 ih je pušteno u rukavac Drave kod Legrada. Dabrovi na podru?ju Varaždinske županije potomci su legradskih dabrova. Dabrova sada im u Lonji, Savi, Odri, Kupi, Ilovi, Dravi, Muri, Plitvici i Bednji.