Tko se još danas sjeća "Dana Republike", praznika i kolinja?

Narodi i narodnosti bivše države na današnji dan 29. studenog slavili bi Dan Republike, praznik radosti i veselja jer nije se radilo tri ili ?ak pet dana!  Slavilo se, blagovalo i pjevalo jer mnogima baš ništa nije falilo.

Radni?ka klasa u Jugi imala je posla i znala je da ?e na tom istom radnom mjestu do?ekati mirovinu, ako jako ne „zezne“ stvar po pitanju discipline i partijske „linije“.

Ako i nije bilo posla, bilo je radnih akcija i „petoljetki“ jer trebalo je izgra?ivati socijalisti?ku zajednicu „ravnopravnih“ naroda i narodnosti.

Pogledamo li novine iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stolje?a, otkrivamo da si je prosje?na radni?ka klasa i u našem Varaždinu mogla priuštiti ljetovanje, obiteljski ru?ak u restoranu ili za Dan republike – izlet u bajnu Veneciju!

Dr. Ivan Ribar  u  Jajcu u kojem je stvarana AVNOJ-evska Jugoslavija

Mogao je radnik tada kupiti i potpuno novog fi?u – „figuara“ iz Kragujevca, ako je malo štedio i uvalio se u društveni stan.

Uz Dan mladosti – kad se nosila štafeta za Titov ro?endan, bio je to možda najzna?ajniji blagdan u Titovoj SFRJ.  Za ro?endan bivšoj republici održavala se glamurozna sve?ana akademija kojom je slavljeno njezino utemeljenje u Titovom Jajcu 1943. godine.

Jadran 59, "lampaš" Radio industrije Zagreb uveseljavao je mladež

Na njoj su „pod moraš“ morali nazo?iti svi društveni ?imbenici koje je prvenstveno, delegirala partija.

A da bi republi?ki party bio potpun, sela i gradovi,  morali su biti oki?eni trobojnim barjacima i grbovima. Djeci, tim malim i dragim pionirima sa plavim kapicama na glavi i crvenim marama svezanim okolo vrata, bilo je posebno lijepo.

"Fi?eki" snimljeni u proizvodnoj hali u Kragujevcu

Danas odrasli ljudi u zreloj dobi, kažu da su im to najljepši dani djetinjstva, jer Dan Republike podrazumijevao je obiteljsko okupljanje, a s roditeljima bi proveli najmanje ?etiri dana. I to u obiteljskom domu ili negdje na izletu.

Teško je bilo jedino podstanarima, ali tog se dana na sve brige zaboravljalo.

I na selu nije bilo loše jer za blagdan, bilo je sve spremno za svinjokolje. Uhranjeni prasci, pa i kokoši i purani, nisu znali koji je to datum, a zadnje što su ?uli bilo je kako njihov gazda brusi noževe.

Mali folkloraši iz dje?jeg vrti?a u Kozar?evoj sedamdesetih

Ina?e, praznik je padao u glupo vrijeme, prije zime, a daleko od ljeta pa je gra?anima koji bi ostajali kod ku?e bilo nevjerojatno dosadno. No, prošlo je Martinje i lako se došlo do mladog vina, doma?e rakije, kiselog zelja, šunkice i ?varaka.

Znate li ili možda pamtite što su doma?ice tih dana najviše voljele kuhati? Vjerujte, gotova jela "29. novembar"!   A kakav su tek TV program i filmski repertoar gledali u kinu – prva liga!

Maršal Tito imao je samo 4 razreda osnovne škole, a bio je akademik

Naime, tih bi dana djeci i odraslima servirali epohalne ideološki obojene filmove Neretva, Sutjeska, Kozara i njima sli?ne.

I ne samo to. Radio bi treštao od Po šumama i gorama, Drugarice posadimo cvije?e, Kozare, Naprijed mornari sa plavog Jadrana, Bile?anke, Na Kordunu grob do groba, Jugoslavije, Ide Tito preko Romanije i sli?nih pjesama koje veli?aju dosege silne revolucije koja se dogodila na prostorima bivše države.

Iz današnje perspektive sve to zvu?i pomalo i bizarno, ali bez sumnje mnogi ?e se, a pogotovo oni stariji, u ovo vrijeme Dana Republike sjetiti sa sjetom i nostalgijom na dane kad su imali pun trbuh, te sigurne pla?e i mirovine.