Turistička zajednica: Ulaznice za Špancirfest bit će još skuplje ako želimo kvalitetu

Ovogodišnji Špancirfest se dobrano zahuktao. Ipak, brojni su nam je čitatelji obratili s pitanjima oko organizacije koncerata i sadržaja, a medijska se rasprava razvila i oko odnosa organizatora, Turističke zajednice Grada Varaždina, prema varaždinskim ugostiteljima.

Sve o trenutnim aktualnim temama vezanim uz Špancirfest čija organizacija stoji oko 3,5 milijuna kuna , ali i budućnosti ovog festivala ispričao nam je Damir Levak.  
Levak, uz kratak prekid, u Turističkoj zajednici Grada Varaždina radi već 10 godina te je voditelj projekata.

Kako komentirate sve češće usporedbe Špancifesta i Porcijunkulovog u Čakovcu i to na štetu varaždinskog festivala?
Bespredmetno je i nema nikakve logike uspoređivati Špacirfest i Porcijunkulovo jer se radi o dva različita proizvoda. To je kao da uspoređujete kruške i jabuke. A što se kome sviđa je potpuno druga stvar. Mi smo se odlučili za koncept koji je sukladan našoj turističkoj strategiji kao i strategiji razvoja Varaždina te branda Špancirfesta. I mi to provodimo već nekih 16 godina te taj pristup ima rezultate. Mi smo turistička zajednica i u komunikaciji i programom smo okrenuti ljudima van Varaždina. Ne radimo programe da zabavimo ljude oko sebe nego nam je misija da privučemo turiste u Varaždin, a podaci o broju noćenja i realizirnom turističkom prometu to potvrđuju. Svake godine sve je više ljudi izvana koji dolaze na Špancirfest, a to je vidljivo i samo ako se prošetate gradom. Imamo domaću bazu, ali oni koji troše, u restoranima, hotelima i slično, su turisti i naš je proizvod okrenut njima. Nisu Varaždinci stavljeni tim konceptom u drugi plan, ali cilj nam je generirati potrošnju. Svi mogu doći, špancirati se i uživati u mnogo besplatnih programa. Ali na kraju, mi smo turistička zajednica i posao nam je privlačiti ljude u Varaždin.

Skupe ulaznice, nemogućnost izlaska s koncertnog područja Starog grada kad se jedom uđe i tome slično glavni su prigovari posjetitelja...
Cijene ulaznica neposredno su povezane s troškom sadržaja. Sve troškove imamo pod kontrolom, ali trošak izvođača je nešto što ne možemo kontrolirati. Nažalost cijene ulaznica i dalje će rasti jer je to cijena i kvalitete i kvantitete sadržaja na festivalu. Ove godine  na festivalu imamo 53 koncerta, 95 uličnih performansa i 18 kazališnih predstava, a da ostalo ne spominjemo. Turistička zajednica je vrlo racionalna s novcem, ali ako želite izvođače poput 2Cellos onda to košta, a to je samo jedan izvođač. Svaki performans koji se održava na ulicama, i svatko ga besplatno može pogledati, također je plaćen i puno košta. Naravno, na sve to ide i promocija. Uz velike festivale ide i velika produkcija pozornica, zvuka i svjetla,  a ušli smo i u sustav PDV-a što za 13% diže cijenu ulaznice za krajnjeg korisnika. Iako Grad Varaždin stoji iza nas financijski, s 8% neto budžeta, zašto bi se na Špancirfest trošio dodatni novac, umjesto na ceste i slično, a on može biti financijski samostalan.  Što se tiče ulazaka i izlazaka kod Starog grada to je prije svega stvar sigurnosti. Kad je tamo oko 10.000 ljudi, a veliki dio njih bi ulazio i izlazio u ograđeni prostor  mogući su različiti sigirnosno incidenti. Znate, sve je dobro dok se ništa ne desi, a kad stvari pođu po zlu kriv je – organizator. Tako je i na drugim festivalima i koncertima zbog tehničkih razloga i sigurnosti. Iz istog razloga nema ni kišobrana na koncertima. Odgovornost organizatora je velika i sve radimo da poštujemo zakonske odredbe.

Kako to da ove godine nema pozornice na Korzu? Zašto za Špancirfest nije iskorišten novouređeni Kapucinski trg?
Ako na Kapucinskom trgu želimo realizirati sadržaj i produkciju koja će privući dodatne posjetitelje, a to je jedina logika širenja, trebali bi uložiti novih  500.000,00 do 700.000,00  kuna. Trenutno nam je plan dići kvalitetu postojećih sadržaja i zadržati posjećenosti, a dodatna ulaganja rado bi ostavili za neka sretnija vremena. Korzo ima svakodnevni program, samo nema fizičku pozornicu. Tamo se održava glazbeni i performerski program. Dosada su ljudi šetali i konzumirali program na Korzu, sada smo maknuli pozornicu te tako omogućili neposredniji kontakt izvođača s publikom. Pozornica ispred Gradske vijećnice ne može biti jer je ona turistički lokalitet broj jedan u Varaždinu. A kada je ona bila ispred FOI-a nalazila se na glavnom pravcu kretanja ljudi i rijetko tko je stajao i gledao što se događa na pozornici. Koliko mi vidom, ugostiteljski  kapaciteti na Trgu kralja Tomislava, kad nema problema s vremenom, i dalje su maksimalno iskorišteni.

Već drugu godinu za redom vrijeme je tijekom Špancirfesta loše, jeste li razmišljali o nekom drugom terminu za festival?
Ne postoji termin koji bi nam garantirao lijepo vrijeme. Kod nas čim je ružno vrijeme nitko nikamo ne želi ići, a na drugim mjestima nije tako. Također, u marketinškom smislu važno je imati isti termin. U nekim drugim terminima traju predavanja na fakultetima, u Zapadnoj Europi još traje škola i slično.

Mediji su pisali o bojkotu Špancirfesta od varaždinskih ugostitelja pod vodstvom Martina Plantaka, predsjednik varaždinskog Udruženja hrvatskih obrtnika i turističkih djelatnika, jer smatraju da trebaju imati poseban status. Kako to komentirate?
Špancirfest se u 85% posto svog budžeta finacira na tržištu, a ostalo su novci grada i državnih institucija. Dakle, iz naših izvornih prihoda,  u što spadaju i  članarine koje plaćaju ugostitelji, ne financira se Špancirfest, već se ti novci troše za ostale aktivnosti. Te aktivnosti donjele su nam odlične turističke  rezultata za prvih šest mjeseci, a trend rasta broja turističkih gostiju u Varaždinu nastavio se i u srpnju, pa tako bilježimo rast dolazaka za 7,45%, a broj noćenja se u srpnju povećao za čak 29,03%  Kada se pogledaju ukupni podaci, za prvih sedam mjeseci 2014. , ukupan rast noćenja u Varaždinu je čak 21,94%, dok je broj dolazaka povećan za 18,35%. Na području povijesne jezgre, gdje se odvija festival, je 26 ugostitelja te su svi tražili proširenje terasa i svi do jednog su to dobili. Na dodatnih 12 lokacija, različitog tipa od točionika do prehrane, njih osam pripalo je ugostiteljima s područja Varaždina i županije i lokacije su dobili na transparentnim javnim natječajima. Turistička zajednica nije dobila niti jedan usmeni niti pismeni prigovor. Rade se problemi gdje ih nema. S marketinške i organizacijske strane Špancirfest mora imati stalan rast, ali nema svake godine jednak iznos novaca za organizaciju. Turisti koji dođu u Varaždin traže vrijednost za svoj novac. Varaždin ima strategiju razvoja turizma i za nas je to "kao Biblija" i želimo dalje razvijati gospodarsku djelatnost. Ciljano mijenjamo stvari. Znamo kakve turiste želimo.

Kakva je budućnost i strategija razvoja Špancirfesta?
Početkom sljedeće godine ide raspis projekata Europske unije iz kojih će se financirati djelatnosti u turizmu na način da svih pet osnovnih grana  isprepletene. Turizam se povezuje s kulturom, ekologijom i drugim granama, a krajnji rezultat je zapošljavanje. Radi se o programu socijalno inovativnog turizma i Špancirfest je prema ocjeni Ministarstva turizma sjajna podloga prema dosadašnjim rezultatima. Pripremamo se da Špancirfest bude platforma za socijalno inovativni turizam.  Špancirfest se širi, ali vremenski, udružuje se s europskim festivalima i na prvom mjestu potiče kreativnu industriju. Umreživanjem s drugim sličnim festivalima i programima omogućavamo našim proizvođačima da besplatno izlažu na tržištima EU i povećavaju prodaju. Time nastaje potreba za novim zapošljavanjem. Dobar primjer ovoga je da smo napravili Trg tradicijskih obrta koji živi cijelu godinu i pet obitelji živi od toga. To je izraslo iz Špancirfesta.