Varaždinci najbrojniji na ovogodišnjem obilježavanju Batinske bitke

Antifašisti iz Varaždina i Ludbrega u utorak su sudjelovali u obilježavanju godišnjice Batinske bitke u Baranji. Ta se bitka vodila u studenom 1944. kod podunavskog sela Batina, izme?u snaga Wehrmachta s jedne i Crvene armije, te jedinica NOVJ s druge strane...

Rije? je o jednoj od najve?ih bitaka Drugog svjetskog rata na ovim prostorima. Nacionalna povijest je baš ne spominje, vjerojatno iz razloga što su glavnu ulogu imale sovjetske i njema?ke snage, iako se na strani Saveznika borilo i nekoliko tisu?a Hrvata i to u jedinicama 3. jugoslavenske armije, doznajemo od prof. Milivoja Dretara.

- Cilj Saveznika je bio stvaranje mostobrana i prodor prema Budimpešti, dok su ih Nijemci željeli usporiti da bi izvukli svoje vojnike u povla?enju prema Austriji. Borba je trajala danima i izginuo je ogroman broj vojnika. Poginulo je 1.297 Crvenoarmejaca, više nego kod osloba?anja Beograda, a koji su kasnije pokopani u zajedni?koj kosturnici na tzv. „krvavoj koti 169“ - rekao je Milivoj Dretar, predsjednik Zajednice udruga antifašisti?kih boraca i antifašista Varaždinske županije.

Na mjestu najžeš?ih borbi postavljen je Augustin?i?ev spomenik „Pobjeda“ kao dio memorijalnog kompleksa koji se proteže i na vojvo?ansku stranu.

Obnovitelj spomenika i pokrovitelj sve?anosti bilo je Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj te je veleposlanik Anvar Azimov održao prigodni govor.

- Delegacija naših antifašista položila je cvije?e u podnožje impozantnog spomenika te održalo minutu šutnje, a doma?ini iz Baranje posebno su im zahvalili što su došli u tako velikom broju – naglasio je Dretar.

Po završetku sve?anosti, antifašisti su posjetili vojvo?anski grad Sombor, a cvije?e je položeno i na spomen-kosturnici vojnika 51. divizije u Virovitice koji su pali prilikom osloba?anja grada.

Ista je 51. divizija 3. armije po?etkom svibnja 1945. oslobodila gradove Ludbreg i Varaždin od fašista.