Vrijeme leptira: Živko Toplak o svjetlu i tami varaždinskih trgova i ulica

Nekada je Korzo bilo glavno okupljalište mladih Varaždinaca. Tu se dolazilo prošetati, prava špica, cure bi pokazivale modne novitete, de?ki Levisice iz Trsta. Na Korzu si mogao na?i koga trebaš. Iste skupine stajale su pred izlozima, od Generalturista s jedne strane preko Opere do ugla knjižare gdje su stajali gimnazijalci. To su samo neke opservacije našeg slikara  Živka Toplaka o svjetlima varaždinskih trgova, koja privla?e - mlade no?ne leptire.

„Trgovi su tradicionalna okupljališta gra?ana koja s vremenom mogu mijenjati namjenu, ali  ne i bitnu funkciju“ – zapo?eo je Toplak. Vidjeti i biti vi?en, to je deviza. Posebno to vole mladi – do?i  u grad i pokazati se.

- Zafrkavali bi se, pušili, špehali komade, posle bi se išlo u kino, na koncert ili na ?agu ako je bila subota. Današnje Korzo danju je jako živo ali no?u život kao da se povu?e. Više je razloga zašto je tako: poslovnice, institucije i rijetke trgovine se zatvaraju, terase se prazne i nema nekih sadržaja koji bi ljude zadržali. Najve?im nedostatkom smatram neadekvatno osvjetljenja glavnoga gradskog trga. Kada bi bio bolje osvjetljen možda bi privukao mlade da se na njemu i zadržavaju – istaknuo je Živko Toplak dodavši da su mladi baš kao leptiri, idu na svjetlost.

Na žalost, Korzo uve?er djeluje pomalo sumorno. A dovoljno bi bilo postaviti  ?etiri stilizirane lampe na visini krovišta da obuhvate prostor trga.

- Korzo zablista samo u posebne dane, pred Boži? i pred novogodišnju trku, ali ni onda osvjetljenje nije najprimjerenije. No?u trgovi žive od svjetla i trebalo bi postaviti dodatne sijalice i na Korzo. Samo ne opet neke šparne kakve su ubile preglednost i atmosferu gradskih ulica. Cijele gradske ?etvrti sada su u nekom polumraku – upozorava naš umjetnik kojem je ta mutna plavi?asta svjetlost jako neprirodna.

Naime, objektivno se slabije vidi, štedljivost žarulja je upitna, a navodno je upitna i njihova ekološka valjanost!

Varaždinski trgovi imaju neku posebnu ?aroliju, to nam i drugi priznaju.  Ve? postoje?em arhitektonskom skladu pridonijeli su zidni lampaši koji su stvorili specifi?nu memljivu stan?i?evsku sjetu i uspavanost.

- Zajedno s cimerima ovi fenjeri daju novu dimenziju gradskom vizualnom identitetu.Posljednjih godina Korzo je malo zanemareno. Navika sastajanja i druženja na Korzu dijelom je izgubljena prilikom dugih mjeseci preure?enja. Zato su drugi trgovi procvali. Mislim tu na Stan?i?ev trg  koji je zaživio, pa Trg Slobode, zatim Trg zanatlija kod Uršulinske crkve kao nova atrakcija za turiste, zatim cijela Gajeva ulica koja je kao široka pješa?ka zona s novim nasadima postala prakti?ki trg. Ne?u zaboraviti niti Kazališni trg koji je postao novo prili?no dobro rješenje za opuštanje mnogih Varaždinaca.  ?ini se da je taj prostor s fontanom i klupama uz raslinje  posebno ugodan prolje?e i ljeto dijelom ublažio disperziju s Korza – rekao je Toplak.   

No, valja spomenuti i nove inicijative na otvorenom koji oplemenjuju gradski prostor poput Dana suvremenog plesa  i Festivala pod zvijezdama, kao novih okupljanja mladih.

- Posebna mi je draga zamisao o obnavljanju promenade Jagi?evim parkom.  Park bi se osvijetlio, obnovila bi se sjenica ili paviljon i tu bi se održavali  recitali, koncerti  poput etna ili jazza. Nekada je park bio glavno gradsko šetalište i kroz dugu povijest doživio je mnoge izmjene.  U prošlim vremenima,dok sam bio klinac, nedjeljom ujutro ispod paviljona je svirao orkestar limene glazbe. Terasa restorana  je bila za gra?ene koji su si mogli priuštiti izlazak na ru?ak ili na ve?eru sa živom glazbom, a takvih je bilo i više nego danas.  Danas je najatraktivniji ugostiteljski prostor grada u funkciji  studentske menze – prisjetio se naš sugovornik kojem nije promakla ?injenica da bi  staze u parku bi trebalo poplo?ati,  jer asfalt je dotrajao i nije pogodan usred zelenila.

Treba znati da je u svijetu prisutna tendencija izbjegavanja asfalta gdje god je to mogu?e, a u parku svakako jest.

- Ne znam bi li granit bio rješenje, mislim na kocke iz negdašnjih poplo?anih ulica koje su netragom nestale ili završile na privatnim dvorištima. Žene ne vole hodati po tome. To je problem i u nekim drugim dijelovima grada, primjerice u Kranje?evi?evoj i na Franjeva?kom cure s peticama trebaju oprezno hodati, „kak po jajcima“ bi rekli naši – zaklju?io je Živko Toplak.