od davnina do danas

Zašto se pale uskrsni krijesovi i to samo u našim krajevima i koju moć imaju?

Objavljeno: 01.04.2018. 18:13

Zadnja izmjena: 01.04.2018. 18:14

Noć uskrsnih krijesova minula je prije nekoliko sati, iako je bila otežana zbog obilnih kiša koje su pratile cijelu Veliku subotu. No, kako je ova tradicija vrlo živa i vezana isključivo za sjeverozapadnu Hrvatsku, valja spomenuti rijetko poznate zanimljivosti koje se vežu za uskrsne krijesove, simboliku vatre i podrijetlo poznatih vuzmenki. 

Prema uskrsnom narodnom vjerovanju vatra je veliki izvor moći, a za kršćane je i simbol mučeništva, ali i pobjede svjetla nad tamom. Primjerice, na Veliku subotu velika drvenasta gljiva guba unosila se u kuću i s njom se palilo i blagoslivljalo kućno ognjište. Ovaj običaj je franačkog podrijetla iz 9. stoljeća koji se s vremenom proširio i u naše krajeve. 

Čuvanje od uroka i zlih demona 

U Kućanu Gornjem guba se čuvala cijelu godinu jer se vjerovalo da liječi od glavobolje, dok se njezinim dimom u Novakovcu liječila uhobolja i zuboblja. Na čitavom području Varaždinske županije od nekada pa sve do današnjih dana prisutno je paljenje vatre za koju se vjerovalo ili se vjeruje da ima apotropejsku moć. To su poznate vuzmenke ili vuzelnice koje se u pravilu pale pred zoru, na sam Uskrs. Najveće i najkarakterističnije su vuzmenke u selima zapadno od Varaždina, u obliku nekoliko metara visokog stošca. 

Nekada su se takve vuzmenke čuvale cijelu noć, a potom palile s vjerom da će daljina njezine svjetlosti kojom će biti zahvaćeno područje, to područje čuvati od uroka, zlih demona i vještica u koje je vjerovanje u našim krajevima bilo vrlo živo. Budući da je paljenje uskrsnih krijesova obilježje isključivo sjeverozapadnih hrvatskih krajeva, to se tumači njihovim preuzimanjem iz Slovenije kamo je taj običaj došao iz alpskih i njemačkih krajeva. 

Komentari