Azijska Paulownia je bila i ostaje drvo budućnosti

Paulovnija je drvo koje potječe iz Azije, odnosno Kine, gdje je izuzetno cijenjeno. Tako se drvo Paulovnije sadilo kada se u nekoj obitelji rodila djevojčica, a kod njezine udaje onda je korišteno za izradu nekih predmeta od toga drveta. Najčešće su to bili neki glazbeni instrumenti ili namještaj...

Stablo Paulownie može se prilagoditi gotovo svakom tlu. To u samo 3-5 godina rasta dovodi do veličine koje druge vrste drveća postižu u 25 godina. U svojim ranim godinama ona može narasti 2-3 metara  godišnje.

Zbog svog brzog rasta može napraviti hlad za područje u kojem je zasađena u rekordnom vremenu. Djeluje kao hortikulturno sklonište za povrće, bilje i cvijeće, nudeći im zaštitu od vjetra i sunca tijekom ljeta, ističe dipl. Ing. agronomije Ivan Bača, jedan od stručnjaka zaposlenih u varaždinskim Parkovima.

Zahvaljujući dlačicama koje se nalaze na donjoj strani lista, ovo drvo vrlo dobro apsorbira zvuk,  buku i prašinu.

U proljeće cvate obilno, čak prije akacije/bagrema, sa prekrasnim velikim lila cvjetovima koji daju ugodan miris, poput ljubičice. Vrlo je popularna kao medonosna kultura, koja na 1Ha daje od 1200-1500 kg meda. Ako se ošteti, vrlo se brzo regenerira. Radi izuzetno jake korijenove strukture Paulovnija se koristi na mjestima gdje postoji mogućnost klizišta. Listovi Paulownie se mogu koristiti i za hranjenje životinja.

Tržna vrijednost ovog drveta je usporediva s onom od oraha i njegovano stablo može biti zlatni rudnik za ulagače - kvalitetna građa (60%), dok se ostatak (30%) može koristiti kao biomasa za dobivanje električne i toplinske energije. Drvo je osobito dobro za izradu namještaja i šperploča.

Paulowniju možemo uzgajati na više načina, od koji su dva najpoznatija. Možemo je uzgajati kao industrijsko drvo , gdje se svake 2-3 godine obavlja sječa i iz odsječenog panja ponovno potjera mladica a možemo je koristiti i kao drvo za izradu namještaja, instrumenata, u brodogradnji, zrakoplovnoj industriji i slično, gdje drvo raste 8 godina i nakon tri ciklusa po 8 godina moramo iznova saditi drvo Paulownije.

Paulownia je otporna na razgradnju i ne trune, ako nije u stalnom kontaktu sa zemljom. Drvo Paulownije ima veliku otpornost od požara, jer joj je temperatura paljenja 420 do 430ºC u odnosu na  prosječno drvo, gdje je temperatura paljenja 220 do 225ºC. 1 kilogram suhog drveta Paulownije ima veliku kalorijsku vrijednost te se može uspoređivati sa ugljenom.

Jedan hektar nasada smanjuje godišnju količinu od 48 tona prašine i zagađivača. Njegovo snažno korijene koji seže duboko u tlo na terenu zaustavlja eroziju tla, poboljšava protok i vlažnost zraka u tlu. Kao takav, on pridonosi ravnoteži klime u svom okruženju.

Lišće Paulownije je u obliku srca koje može doseći i preko 70 cm u promjeru. Sedmogodišnje stablo može proizvesti i do 60 kg lišća godišnje, a ono je idealno organsko gnojivo i životinjski izvor hrane. Visok sadržaj proteina (9,5%) i dušik (15%) u lišću može otvoriti nove perspektive za stočarstvo i poboljšanje tla pomoću bio-gnojiva. 1 Ha Paulovnije apsorbira oko 7 tona CO2, što je 10 puta više od svih ostalih vrsta.

Sve ove karakteristike nam daju naslutiti da se radi o vrsti drveta koja je jako poželjna u prirodi. Problemi koji mogu nastati sadnjom Paulownije su nekontrolirani rast, jer svako drvo godišnje izbaci oko 2 miliona sjemenki, koje vjetar može raznositi posvuda i u Hrvatskoj se ne smije koristiti za sadnju na šumskim zemljištima, odnosno ne smije se vršiti pošumljavanje sadnicama Paulownije.