Kompostiranjem do manjeg računa za odvoz smeća

Kompost je organski materijal, koji prolazi kroz proces razgradnje. Kompostiranje je proces u kojemu organski otpaci postaju visoko vrijedno gnojivo. Važnost kompostiranja je u poboljšanju strukture tla, bilo u vrtu ili u šumi...

Ne manje važan razlog da po?nete raditi svoj kompost je i smanjenje ra?una za odvoz sme?a. Ukoliko nemate dvorište,  kompostiranje može provoditi i na balkonu stana jer je za kompostiranje dovoljna plasti?na kanta za vodu, savjetuje dipl. Ing. agronomije  Ivan Ba?a, jedan od stru?njaka zaposlenih u varaždinskim Parkovima.

Ako se odlu?ite kompostirati u stanu valja naglasiti da kompost ne smrdi i da to ne bi smio biti razlog zašto ne bi radili kompost.

Poznajemo sme?i i zeleni kompost. U zeleni kompost treba odvajati vre?ice od ?aja, talog kave, ostatke od vo?e i povr?a, travu, a u sme?i kompost treba odvajati liš?e iz vrta, koru drve?a, gran?ice, slamu, papir, piljevinu, tekstil. Na plasti?noj kanti u kojoj radite kompostiranje treba izbušiti rupe  jer biorazgradivi materijal treba zrak da diše i da se odvija proces razgradnje.

Na dno kante se stave gran?ice i slama, zatim se dodaje sav biorazgradivi materijal, kojega prije slaganja treba usitniti. Na granje se stavlja tanki sloj zemlje, pa onda zeleni biootpad, pa opet zemlja, zatim se sve to promiješa. Kompost se traba namo?iti, jer treba biti vlažan, ali nikako premokar.

Redovito miješanje komposta donosi kisik bakterijama koji sudjeluju u procesu razgradnje, te bi ga trebalo okretati svaka 3 mjeseca. Ne bi ga trebalo pre?esto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije da bi se mogao provoditi proces razgradnje. U tom procesu temperatura koja nastaje u kompostu je od 50-70 °C. Kompost treba pokriti, najbolje tankim slojem zemlje koji zadržava vlagu, a propušta zrak. Ukoliko nemate zemlje, možete staviti i tanki sloj liš?a ili nekakav karton. Tako?er je važno voditi brigu oko omjera dušika i ugljika.

Naime, u suhom liš?u i biljkama ima dosta ugljika, dok u biorazgradivim materijalima koji se koriste u ku?anstvu ima dosta dušika. Dobar omjer dušika i ugljika utje?e na kvalitetu komposta. Nema pravila koji bi taj omjer bio ali neka istraživanja pokazuju da je najbolji omjer 1/3 zelenog komposta i 2/3 sme?eg komposta.


U periodu od 6 mjeseci do godinu dana na takav na?in dobiti ?ete gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost. Zreo kompost je ujedna?enog izgleda, tamnosme?e do crne boje u kojemu ne prepoznajemo po?etni materijal kojega smo stavili razgra?ivati. Ukoliko vam kompost ima kiseli miris, tada je to znak da on još nije dosta zreo te ga treba okrenuti i ostaviti da još zrije.

Gotovi kompost raširimo po vrtu i naše ?e bilje dati bolje i kvalitetnije urode te ljepšu strukturu same biljke.