Kongres nutricionista: Pretilost je glavni problem današnjeg zdravstvenog sustava

galerija-images/Medjunarodni kongres nutricionista Varazdin

Objavljeno: 13.10.2014. 08:01

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 07:19

Foto: Ivana Dreven

Predavanjima i okruglim stolom na temu "Borba protiv pretilosti" u nedjelju je u Varaždinu završen trodnevni, drugi po redu Međunarodni kongres nutricionista u organizaciji Hrvatskog zbora nutricionista i Udruge Nutricionizam Balans.

Kako je ovom prilikom istaknuto, pretilost predstavlja glavni problem današnjeg zdravstvenog sustava, a zbog komplikacija koje iz nje proizlaze u središtu je interesa stručnjaka i laika. Istaknuta je i važnost uloge liječnika obiteljske medicine u prevenciji i liječenju pretilosti.

- Ne smijemo zaboraviti da u Hrvatskoj svaki drugi čovjek umire zbog direktnih ili indirektnih posljedica pretilosti. Ono što je ovdje na kongresu i rečeno, definitivno je bitno osnovati jedan multidisciplinarni tim koji će u svakom slučaju sadržavati i psihologa, ali i endokrinologa, kliničara internistu, koji će uzeti u obzir sve rizične čimbenike koji su vezani uz debljinu. Karcinom, koji je sve prisutniji, bolesti srca i krvožilnog sustava, dijabetes, to su sve kronične bolesti koje traju dugi niz godina i u početku ljudi ni nemaju neke ozbiljnije probleme pa to vrlo često zanemare. Ono što je važno naglasiti jest da je pretilost u pozadini svih tih bolesti - rekla je, između ostalog, doc.dr.sc. Ines Banjari s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek.

Sudionici kongresa složili su se kako stručnjaci trebaju udružiti snage i multidisciplinarno, koristeći znanja iz svojih područja, naći najbolji recept te metodu prevencije i liječenja pretilosti.

{gallery}Medjunarodni kongres nutricionista Varazdin{/gallery}

Ines Banjari održala je predavanje pod nazivom "Brze dijete, nekad i sada", kojim je prikazan razvoj brzih dijeta i njihov učinak na zdravstveno stanje.

- I u prošlosti su ljudi dolazili na svakojake bizarne ideje o dijetama, od infekcije trakavicom, korištenja sapuna kojim će mast oprati sa sebe pa do raznih današnjih brzih dijeta. Ono što je bitno jest da nijedna od tih dijeta nije znanstveno dokazana, njihovi učinci nisu dokazani, međutim dokazan je jo-jo efekt, odnosno efekt ponovnog dobitka mase koja je izgubljena u periodu držanja dijete. Mršavljenje pa opet dobivanje na masi izuzetno je opasno za zdravlje zbog različitih inflamatornih učinaka u organizmu. Redukcija tjelesne mase mora biti postupna i mora biti realna - napomenula je Banjari te dodala kako brze dijete treba izbjegavati.

- Velik broj tih brzih dijeta ima zabilježene ozbiljne nus-pojave. Spomenimo Atkinsovu dijetu koja je neko vrijeme bila zabranjena, zatim su tu kojekakve dijete u novije vrijeme, a koje isto tako sa sobom vuku velik broj rizika, obično su tu u pitanju kardiovaskularne bolesti, od srčanog udara, različitih tahikardija i sličnog, to su sve problemi vezani uz prakticiranje brzih dijeta - upozorila je.

- Postoje različiti koraci koje svi možemo napraviti i koje svi možemo svakodnevno prakticirati kako bismo prevenirali debljinu. U raspravi smo komentirali kako bi ta prevencija zapravo trebala krenuti već "in utero", dakle u trudnoći. Međutim, obzirom da je financijska situacija izuzetno teška, velik broj ljudi nije u mogućnosti priuštiti si neki zdraviji odabir, takva vrsta hrane je puno veći financijski teret za obitelj nego hrana koja se smatra izuzetno lošom i nezdravom. No ono što svi možemo napraviti jest kretati se, voziti bicikl. Varaždin je grad bicikala, isto kao i Osijek iz kojeg dolazim. Stoga - voziti bicikl i šetati, to je najbolja stvar - poručila je Banjari.  

Osim predavanja o problemu pretilosti, na kongresu su održana i predavanja, radionice i okrugli stolovi o kroničnim oboljenjima, novim spoznajama u nutricionizmu, kliničkoj prehrani u Republici Hrvatskoj i svijetu, prehrani i tjelesnoj aktivnosti, te nutricionizmu i dijetetici djece i adolescenata.

Predsjednica Organizacijskog odbora Dora Babić, mag.nutr., izrazila je zadovoljstvo održanim kongresom, koji je okupio 80-ak domaćih i stranih stručnjaka.

- Izuzetno smo zadovoljni. Temama, odnosno problematici pristupili smo s različitih razina budući da su sudjelovali stručnjaci s raznih područja. Ostvarili smo cilj, a to je povezivanje nutricionista, liječnika, kineziologa te ostalih djelatnika srodnih struka - zaključila je Babić.

Komentari