Namirnica tjedna: jagoda - odličan izvor vitamina C i folata

Turistička će zajednica grada Varaždina zajedno s ugostiteljima iz povijesne jezgre u subotu, 31. svibnja organizirati događanje čija će tema biti jagode. Na Trgu Miljenka Stančića i Trgu kralja Tomislava tijekom dana organizirat će se prodaja jagoda šest proizvođača iz varaždinske okolice, a u ugostiteljskim objektima po prigodnoj će se cijeni moći uživati u hrani i piću na bazi jagoda.

Ovo sočno crveno voće odličan je izvor folata i vitamina C, a sadrži i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja. Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja raste divlja, ali se i sustavno kultivira.

Pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčana lista. Cvijet im je bijel, a plod crvene boje. Kultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Jagode su dobar izvor prehrambenih vlakana. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.

Antioksidansi osiguravaju organizmu zaštitu uništavajući slobodne radikale, koji oštećuju stanice i pridonose nastanku karcinoma i srčanih oboljenja te ubrzavaju proces starenja. Sadržaj antioksidansa u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu.

Kada kupujemo jagode, one trebaju imati peteljke te zrele, sočne i crvene plodove bez bijelih ili zelenih vrhova. Neoprane jagode čuvaju se u hladnjaku do dva dana, a oprane ih možete i zamrznuti. Jagode se smrzavaju tako da ih se u jednom sloju stavi na tacnu, posipa šećerom i ostavi da se zamrznu u škrinji. Tek nakon toga, jagode se spremaju u plastične vrećice pa ponovno u škrinju. S obzirom da voće sadrži visok postotak vode i osjetljive komponente arome, njihovo je čuvanje u tom obliku otežano pa ih koristite za pripremu umaka i sladoleda unutar 12 mjeseci.

Priprema jela s jagodama

Jagode možete jednostavno poslužiti same za sebe ili s dodacima kao što su šećer, limunov sok, aceto balsamico , jogurt ili tučeno vrhnje. Dobro se slažu s tamnom ili svijetlom čokoladom pa ih možete umakati u čokoladni fondue ili ih tako obložene čokoladom koristiti za dekoraciju kolača, torti ili pjenica.

Ukusne su i u kombinacijama s alkoholnim pićima kao što su bijeli rum, šampanjac, narančin liker i crveno vino. Koriste se kao nadjev za voćne torte i pite, rolade, palačinke te okruglice od krumpirova tijesta. Mogu biti dodatak sladoledu, frapeu, raznim umacima, a od njih možete kuhati i džem ili marmeladu.