Otkrivanjem čimbenika visokog rizika za razvoj bolesti te promjenom stila života možemo spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti. Ranim otkrivanjem i liječenjem već postojećih bolesti značajno se mijenja i cjelokupni ishod liječenja.
Ranim otkrivanjem metaboličkih poremećaja (kao što su to poremećaji u metabolizmu masti i šećera), prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i liječenje možemo izbjeći ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, uključujući koronarnu bolest srca i infarkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao što je to moždana kap.
Godine života i spol, te nasljedne sklonosti nose značajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, kao što su to primjerice karcinom dojke, pluća, želuca, debelog crijeva i brojni drugi. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovnim ciljnim praćenjem umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bolest dijagnosticirati i liječiti u ranoj fazi.
Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj fazi.
Neprepoznati poremećaji i bolesti utječu na naše zdravlje. Neprepoznata depresija ili generalizirani anksiozni poremećaj teške su i onesposobljavajuće bolesti, ali i čimbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi već postojećim bolestima nepovoljno utječu na kvalitetu života i cjelokupni ishod liječenja.Stres i "moderne bolesti", kao što je to burn out ili menađerska bolest pogubno utječu na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedinca. I potiču razvoj drugih bolesti.
Neprepoznati čimbenici visokog rizika ugrožavaju naše zdravlje i nepovoljno ili čak pogubno utječu na kvalitetu života. Utječu i na ishod liječenja već postojećih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati, kako bi smo spriječili njihovo neželjeno djelovanje. Uz neznatan utrošak vremena, uz malo truda i brige za vlastito zdravlje možemo osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život.
Mario Mikulan, dr. med. psihijatar
Poliklinika Živa
Komentari