Prehrana za želudac bez boli

Ublaži tegobe maslinovim uljem i fermentiranim mliječnim proizvodima
Bol, pečenje ili nadutost u želucu neki su od simptoma koji se javljaju ako imaš tegobe u gornjem dijelu probavnog sustava. Nutricionistica Darija Vranešić Bender objasnila je koji su uzroci nastanka tegoba te preporučila prehranu kojom možeš smanjiti bolove i ostale nepoželjne simptome

Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava je dispepsija. Te tegobe iznimno su česte u općoj populaciji i ne moraju imati nikakvu organsku bolest u pozadini. Procjenjuje se da nešto više od trećine populacije pati od takvih probavnih tegoba. Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih bolesnika ne nalazi takvih promjena.

Dispepsija
Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sustava koji se očituje sljedećim simptomima:

bol, pečenje, osjećaj nelagode i mučnine u želucu
osjećaj pritiska i nadutosti
osjećaj zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitak apetita
podrigivanje i pojačano ispuštanje plinova (zbog pretjeranog gutanja zraka - aerofagija)
vraćanje želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks)
mučnina (s ili bez povraćanja)
Simptomi
Kod mlađih ljudi do 45 godina života nije nužno žurno provođenje dijagnostičkih postupaka. U osoba starijih od 45 godina ili onih koji imaju alarmantne simptome (gubitak težine, krvarenje, slabokrvnost, otežano gutanje) važno je provesti detaljan dijagnostički postupak kako bi se razjasnili uzroci i isključile organske bolesti (ulkus, refluks, karcinom, hijatalna hernija, upalna bolest crijeva, žučni kamenci) te postavila dijagnoza funkcionalne dispepsije. Nakon detaljne anamneze, fizikalnog pregleda i analize prijašnje medicinske dokumentacije, započinje se s daljnjom dijagnostičkom obradom – laboratorijska pretraga krvi, pregled stolice, ultrazvučni pregled abdomena, endoskopski pregled jednjaka, želuca i crijeva (pogotovo kod bolesnika s tegobama koje dugo traju ili se naglo pogoršavaju), rentgenska snimka abdomena, testovi za otkrivanje infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Ako su rezultati navedenih pretraga negativni, postavlja se dijagnoza funkcijske dispepsije.

Funkcijska dispepsija označava nelagodu ili bol nakon obroka lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Pojam dispepsija se obično proširuje na simptome poput boli i nelagode u žličici, osjećaja rane sitosti, ponekad žgaravice, mučnine i štucavice. Dispepsija je najčešće funkcionalni poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava, što znači da je poremećena funkcija probavnih organa (točnije, poremećaj u funkciji mišićno-živčanog dijela probavnih organa), ali bez oštećenja koje bi bilo vidljivo tijekom endoskopskog pregleda ili analizom tkivnog uzorka. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi (prosječna dob je 55 godina) i pogađa podjednako oba spola, s nešto većom učestalošću u muškaraca. Gastroezofagealna refluksna bolest ili GERB, patološko je stanje čijem nastanku prethodi vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove. Žgaravica, podrigivanje, nadutost, mučnina te bol u prsištu uz povremeno vraćanje želučanog sadržaja u usnu šupljini samo su neki od simptoma koji nastaju u sklopu ove bolesti.

Gastritis
Mnogi ljudi riječ ''gastritis'' koriste kao uljepšan izraz za bolove u želucu, a zapravo pod pojmom gastritis mislimo na upalne promjene sluznice želuca. Često se za sve tegobe koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava pojednostavljeno kaže da se radi o gastritisu, iako su ti simptomi uzrokovani drugim čimbenicima. Ako se pojavi iznenada i prođe u kratkom vremenskom razdoblju, od nekoliko dana, govorimo o akutnom gastritisu, dok se gastritis koji traje duže vrijeme naziva kronični gastritis. Većina ljudi s povremenim bolovima u želucu zapravo nema gastritis, no kada se sluznica upali, osoba osjeća jaku bol i nelagodu.

Najčešći simptomi gastritisa su bol u gornjem dijelu abdomena, štucanje i podrigivanje, neprobavljivost, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, povraćanje krvi ili sadržaja sličnog crnoj kavi, te tamna stolica. Gastritis je često rezultat bakterijske infekcije, a glavni krivac je bakterija Helicobacter pylori. Nerijetko, ta bakterija egzistira u želučanoj sluznici desetljećima i uglavnom ne uzrokuje veće probleme. Ipak, kod onih manje sretnih ljudi, uvlači se duboko u sluznicu i uzrokuje gastritis. Gastritis za posljedicu često ima ulkusnu bolest, nama poznatiji kao čir na želucu, te čir na dvanaesniku.

Izvor: zdravakrava.hr