Sibirska borovnica je otporna na niske temperature

Haskap, kozja krv ili modra kozokrvina (Lonicera caerulea var. kamts-chatica) je jagodičasta voćna vrsta podrijetlom iz sjeveroistočne Azije.

U prirodi raste u Rusiji (Kamčatka i Sibir), Kini i Japanu (otok Hokaido). U tim zemljama postoji duga tradicija uzgoja te voćne vrste, a u novije vrijeme se sve više uzgaja i u Poljskoj i Slovačkoj. U Hrvatskoj su zasađene tek manje površine.

Kako je haskap porijeklom iz Sibira, vrlo je otporan na niske temperature. Tijekom zime može podnijeti od -45 do -47 °C, bez značajnijih oštećenja biljke. Cvate rano i pri temperaturama ispod 0 °C, a otvoreni cvjetovi mogu podnijeti čak do -10°C. Obzirom na te karakteristike, haskap se može uzgajati u područjima oštre kontinentalne klime. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, s dobro dreniranim (ocjeditim), ali vlažnim tlom, bogatim organskim tvarima. Za uzgoj haskapa idealan pH je 5,5 do 7. Može podnijeti i siromašnija tla i polusjenu, ali slabije rađa. Nipošto ne podnosi tla koja
dugo zadržavaju vodu, jer dolazi do propadanja biljaka (iskustvo s terena).

Haskap je listopadni grm, koji može narasti od 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu (u kultivaciji 1,8 m u visinu i 1 m u širinu). Spada u dugovječne biljke, doživi 25 do 30 godina. Često se prvi listovi već počinju razvijati ispod snijega.

Nije samooplodna voćna vrsta te treba saditi barem dvije različite sorte zajedno, a preporučuje se saditi i tri do četiri sorte u nasadu, koje cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme uzgojene su i sorte oprašivači, koje počinju cvasti ranije i cvatu kroz relativno dugo razdoblje.

Plod dozrijeva već u svibnju. Meso je tamnoljubičaste boje, teksture slične kiviju, a okus podsjeća na borovnicu. U pravilu, rađa svake godine i prema sadašnjem iskustvu nije utvrđena osjetljivost na bolesti i štetnike.

Razmnožava se poluzrelim reznicama u srpnju i kolovozu te zrelim reznicama u studenom. Može se razmnožavati i sjemenom, ali kako nije samooplodan, dobivaju se sadnice neujednačenih svojstava.

Rano dolazi u rod. U trećoj godini po grmu rodi od 0,5 do 1 kg, a u punom rodu grm haskapa može dati 3 do 5 kg (starost grma 5 do 6 godina) ploda. Upravo zbog brzog stupanja u rod i ranog dozrijevanja plodova (svibanj) često se plod naziva i majska ili kamčatska jagoda. Kod nas se berba obavlja ručno, dok u svijetu prevladava strojna berba.