Čehok, Kišić, Habijan i Čačić za '30 dana' o položaju hrvatskog sjevera: sličnosti, razlike, odlazak mladih...

Na jednom mjestu donosimo sve kolumne objavljene u našem visokotiražnom besplatnom mjesečniku 30 dana, objavljenom u petak 27. svibnja.

Kolumnisti (Ivan Čehok, Radimir Čačić, Damir Habijan, Alen Kišić) sagledavaju položaj hrvatskog sjevera u kontekstu aktualnih gospodarskih zbivanja, pod vidikom razlika između Varaždinske i Međimurske županije, te uzmajući u obzir negativan društveni fenomen sve većeg odlaska mladih u inozemstvo i druge dijelove zemlje.

Ivan Čehok

Max Weber i Međimurci

Komparativne razlike varaždinskoga i međimurskoga kraja uvijek su zanimljiva, ali i nezahvalna tema koja lako vodi do pojednostavljenja i prehitrih šablonskih zaključaka i, što je najvažnije, opterećena je lokalpatriotskim emocionalnim privrženostima. Međutim, činjenica jest da je nedavno objavljeno kako je u samostalnoj Hrvatskoj ipak Međimurska županija prema stopi rasta GDP-a (što je prevladavajući kriterij za procjenu stope rasta uopće) nadmašila Varaždinsku županiju i prema tome se može poredati uz bok najuspješnijima – Istri, Primorju i Kvarneru i Zagrebu.

Cijelu kolumnu pročitajte ovdje.

Radimir Čačić

Sebi i svojima kao kriterij

Politika po definiciji obuhvaća sve sfere života i njihove međuovisnosti. Ovih dana svjedočili smo prosvjedu pod nazivom „Hod za život“ koji je pod krinkom brige za nerođeni život prema eksplicitnom priznanju jednog od sudionika, predsjedničinog savjetnika Bratulice u suštini senzibiliziranje javnosti za realizaciju stvarnog cilja udara na slobodu pojedinca u ovom slučaju slobodu žene na pravo odabira. Nitko normalan nije niti može biti protiv života, ali po mom dubokom uvjerenju, nitko tko cijeni drugog čovjeka ne može si i ne smije dozvoliti propisivanje i ograničenje prava na odluku. Osobno vjerujem da je vrijeme takvih opasnih prisila ostalo daleko iza nas, ali očito policijski načini mišljenja i spremnost da se silom nameće svoje mišljenje i uvjerenje drugima  još se uvijek kriju u glavama dijela naših građana.

Cijelu kolumnu pročitajte ovdje.

Damir Habijan

Vječita težnja za Moskvom

Većina nas sjeća se simpatične serije „Život na sjeveru“ u kojoj se okosnica radnje vrti oko doktora Fleischmana koji, vezan ugovorom o financiranju studija, biva primoran odraditi praksu od nekoliko godina u malom planinskom naselju – imaginarnom Cicelyju.  Gotovo stotinu godina prije nastanka navedene serije, Čehov je napisao (po meni najbolju) dramu „Tri sestre“. Sestre Prozorov doselile su se u ruski provincijski grad iz Moskve zbog prekomande njihova oca. Možda se na prvu čini da ova dva nepovezana djela, stoljećem razdijeljena, nemaju ništa zajedničko, međutim njihovi tvorci prilikom kreiranja likova imali su jednu zajedničku premisu  - perspektivu.

Cijelu kolumnu pročitajte ovdje.

Alen Kišić

Oružje protiv najnižeg prosjeka plaća 

Studentski džeparac, studiranje, zaposlenost, prosječna plaća, kada to kao u igri asocijacija stavim u jednu rečenicu, tema se nameće sama od sebe – koji je izlaz iz situacije u kojoj zaposleni u Varaždinskoj županiji imaju jedan od najnižih prosjeka plaća u Hrvatskoj? Taj prosjek plaća je i inače dosta specifičan podatak kojim se zapravo penaliziraju županije u kojima je niža nezaposlenost. Zvuči paradoksalno? I nije baš, jer u prosjek ulaze samo oni ljudi koji rade. I zato u, primjerice, Ličko-senjskoj županiji je prosjek plaća viši nego u Varaždinskoj. Jer, tamo nema industrije kao kod nas, ljudi su uglavnom zaposleni u državnom sektoru gdje su plaće ipak veće i bliže državnom prosjeku koji je 5652 kn u veljači. To što je nezaposlenost znatno viša nego u Varaždinskoj županiji je podatak za drugu statistiku u kojoj smo mi u vrhu, a to je po stopi nezaposlenosti.

Cijelu kolumnu pročitajte ovdje.