Ekskluzivne fotografije: Da nema varaždinskih ronioca crnomorske školjke bi "pojele" hidrocentrale na Dravi

Klub podvodnih aktivnosti Drava je najstariji ronilački klub u Varaždinskoj županiji. Osnovan je 1981. godine i danas okuplja stotinjak članova. Najstariji je 67-godišnji Zlatko Možanić, a najmlađi ima tek četiri godine i redovno trenira plivanje...

Dečki i puce iz KPA Drava nekada su svoje prostorije imali u sklopu kupališnog kompleksa na Dravi, no nakon provedene privatizacije i velike poplave 2012., napuštaju ih i postaju „beskućnici“. Srećom, još devedesetih godina prošlog stoljeća uredili smo kontejner na Aquacityju tako da imamo kakvo-takvo mjesto za druženje i ronjenje, doznajemo od Tomislava Tkalčeca, predsjednika KPA Drava.

- Iako još uvijek nemamo svoje službene prostorije, to nas ni najmanje ne smeta u našim aktivnostima. Samo prošle godine imali smo više stotina zarona na kontinentu i na moru. Imamo vrhunsku opremu i ronimo do dubine od 40 metara s bocama napunjenim zrakom – ističe čelnik kluba čiji se članovi u vodi osjećaju kao ribe, te poput lovaca i rudara, imaju svoj originalni pozdrav: “Mutna Drava“!

Državni reprezentativci

Svi odreda su i vrhunski plivači, a da je tome doista tako svjedoče vrhunski rezultati koje natjecatelji KPA Drava postižu u različitim disciplinama. Neki od njih, poput Matije Avirovića i Karla Seketina bili su državni reprezentativci.

- Najmlađi članovi natječu se u brzinskom plivanju i ronjenju s perajama u bazenima. Riječ je o olimpijskoj disciplini u kojoj naš najmlađi natjecatelj Rene Kelemen već postiže vrhunske rezultate. Plivaju mono i stereo perajama i u ovakvom sportu bez kondicije, volje i upornosti nema uspjeha – kaže Tkalčec.

Među varaždinskim roniocima ima i vatrogasaca, pripadnika JVP Grada Varaždina, pa čak i strastvenih pušača. Zanimalo nas je kako taj porok ide uz aktivno bavljenje sportskim ronjenjem.

- Nekoliko starijih članova stvarno uživa u duhanskom dimu. No, tvrde da im ronjenje zapravo dobro „proventilira“ pluća – kaže naš sugovornik koji je jedan od sedmorice licenciranih instruktora ronjenja KPA Drava.

Njihova je zadaća da svoje iskustvo i znanje prenose na buduće ronioce. Ovaj predivan adrenalinski sport u našem gradu ima brojne poklonike i njime se mogu baviti djevojke i mladići od 14 godine života, a gornje dobne granice praktično nema.

- Svi koji imaju zdravstvene, odnosno određene psihičke i fizičke predispozicije, mogu se bez problema baviti ronjenjem. Polaznici tečaja ronjenja prvo prolaze stručnu teoretsku pripremu koja traje 15 sati. Prije prvog treninga u bazenu, jer s tečajcima nikada ne zaranjajmo u mutnu vodu, moraju proći zdravstveni pregled. Na kraju, nakon što savladaju sav predviđeni program vježbi, pristupaju polaganju za prvu ronilačku zvjezdicu. S vremenom i upornošću, mogu ih skupiti četiri i još toliko instruktorskih – ističe Tkalčec.

Iz Jadrana izvukli 20 bicikala u danu

Manje je poznato da ronioci osim druženja prije i tijekom podvodnih aktivnosti, obavljaju veliki broj stvari koje koriste široj društvenoj zajednici. Među njima su brojne ekološke akcije.

- Lani smo u više navrata čistili korito Drave pri ronjenju na Špici, pomažemo kod sličnih akcija i susjedima u Međimurskoj županiji. Naši članovi napunili bi dosta šlepera kada bi sav do danas uklonjeni otpad iz jezera, rijeka i mora na njih natovarili. U povijesti KPA Drava zapisano je da su naši ronioci u samo jednom danu iz Jadrana uklonili 20-tak bicikala. Srećom, u našem kraju više skoro da i nema slučajeva da moramo izvlačiti olupine automobila – naglasio je Tkalčec.

Za održavanje postojeće i kupnju nove ronilačke opreme koja uvijek mora biti tehnički ispravna, KPA Drava izdvaja značajna sredstva, do kojih se ne stiže lako. Godišnja članarina je 500 kuna, a najveći dio novca zarade poslom koji nije za sakog. O čemu se radi?

- Ugovorno smo vezani uz HEP koji nas angažira pri održavanju tri hidrocentrale na Dravi. Naime, prilikom redovnih remonta, koji se uglavnom izvode u zimskim mjesecima, naši članovi ispod vode čiste ulaze u turbinski prostor. Riječ je o betonskoj građevini za koju se hvataju školjke porijeklom iz Crnog mora. Njihove naslage znaju biti debljine pola metra... Radi hladnoće, mutne vode, i iznimno teških uvjeta za rad, moramo imati vrhunska suha odijela, kvalitetne regulatore za disanje i ostalu opremu bez koje je takav posao nezamisliv – pojasnio je Tkalčec dodavši da svaki ronilac na sebi ima više od 30 kilograma različite oprema.
{gallery}KPA DRAVA{/gallery}

Rizici kod ovakvih radova uvijek postoje. No, ronioci nikada ne uranjaju u vodu sami, već uvijek moraju biti - najmanje u paru.

- Ronioci se za ovakve radove pripremaju godinama uz iskusne instruktore. Ekipe uče i tako da gledaju starije članove kako se to radi na licu mjesta. Nije lako strugati te nesretne školjke i ovaj posao je dragovoljan. Odnosno, obavljaju ga članovi koji za to izraze želju – veli Tkalčec.

Osim s HEP-om, KPA Drava niz godina je surađivao s MUP-om, odnosno PU varaždinskom obavljajući različite zadaće, često i u potrazi za utopljenicima. Angažirani su u CZ i 12 članova čini interventni tim DUZS-e kao ronioci spasioci. Klub je za svoj rad više puta nagrađivan od Hrvatske zajednice tehničke kulture i Grada Varaždina.

Svi koji žele više doznati o ekipi koja se ne razdvaja od maski, dihalica, peraja, olovnih utega, kompresora, boca napunjenih zrakom..., neka svakako posjete Facebook stranicu KPA Drava ili kontaktiraju Tomislava Tkalčeca na telefon 095/8759-238