Na današnji dan 10. veljače 1675. u Lepoglavi je preminuo jedan od najpoznatijih pavlina po kojemu danas ime nosi gradska knjižnica – Ivan Belostenec.
Belostenec je bio jedan od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju, koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan, ali na njega podsjećaju brojna djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.
Ne zna se točan datum njegovog rođenja - zna se samo da je rođen 1594. ili 1595. Školovao se u Beču i u glasovitom zavodu Collegium Germanicum u Rimu. Djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, kao nitko drugi, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu.
Dvojezični latinsko-hrvatski rječnik nazvan Riznica latinsko-hrvatskih riječi najvažnije je njegovo djelo, koje obuhvaća ukupno 65 tisuća riječi. Lepoglavčani vole istaknuti kako je ovaj rječnik stariji od Brtianske enciklopdije i da je zbog Belostenca i pavlina Lepoglava kolijevka hrvatske pismenosti.
Komentari