Po niskoj stopi nezaposlenosti naš je kraj odmah iza Zagreba - ali evo i drugih brojki koje smo danas čuli

Varaždinska županija s 5,5% nezaposlenih po niskoj stopi je druga u Hrvatskoj - odmah ispod Grada Zagreba . Ovdje, međutim, donosimo i druge brojke koje možda i nisu uvijek razlog za veselje.

Njih je danas na sjednici Županijske skupštine iznijela predstojnica Regionalnog ureda HZZ-a Branka Šaško, a mi nabrajamo one koje nam daju glavne podatke o stanju na tržištu rada u našem kraju.

1. Porastao je postotak udjela žena u broju nezaposlenih - s 50,2% iz 2016. na 52,4% u 2017.
2. Sasvim očekivano, posao najteže nalaze stariji radnici - tako da je 31,4% nezaposlenih u dobi od 50 godina pa naviše.
3. Najviše nezaposlenih - točno, 1176 - imaju završenu trogodišnju srednju školu. To je i jedina skupina u kojoj je došlo do, doduše neznatnog, porasta broja nezaposlenih u prošloj godini.
4. Što manje obrazovanje - to se teže nađe posao. Tako čak 65,4% onih bez škole nisu uspjeli naći posao. Sasvim suprotno, među onima s fakultetskim diplomama 18,8% njih se nije uspjelo zaposliti.
5. Najveći pad nezaposlenosti u našem kraju zabilježen je u ispostavi Cestica, gdje se brojka gotovo prepolovila. Najmanji je pad (24,3%) bio u Varaždinu.
6. Znatno je pao i broj onih koji su se javili HZZ-u - za cijelih 15,5%. Tako je prošle godine Zavod zabilježio 7564 novoprijavljenih.
7. Pao je i broj korisnika novčane naknade - s 1611 u 2016. na 1267 u prošloj godini.
8. Za 5,9% porastao je broj slobodnih radnih mjesta u prošloj godini, pa je iznosio 12090. Ako slijedite brojke - to je za preko 4000 više mjesta nego što je broj novodošlih na Zavod.
9. Najviše su se tražili radnici na proizvodnoj liniji. Od 10 najtraženijih zanimanja nijedno nije bilo s visokoškolskom spremom.

Na kraju, HZZ je dao i preporuke za obrazovne programe - primjerice, treba nam više zavarivača, limara, fasadera, tesara, keramičara, itd. U području višeg obrazovanja treba nam više strojara, matematičara, fizičara, farmaceuta - ali i nastavnika engleskog i njemačkog. S druge strane, postoje i obrazovne ustanove za koje se preporučuje manji upis - poput opće gimnazije, srednje ekonomske i studija ekonomije. Osim njih, imamo i višak studenata na novinarstvu, politologiji i učiteljskom studiju.